Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 369783

Metabolički sindrom u populaciji Hrvatske – kardiovaskularna multirizičnost


Vuletić, Silvije; Kern, Josipa; Ivanković, Davor; Polasek, Ozren; Brborović, Ognjen
Metabolički sindrom u populaciji Hrvatske – kardiovaskularna multirizičnost // Acta medica Croatica, 61 (2007), 3; 239-243 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Metabolički sindrom u populaciji Hrvatske – kardiovaskularna multirizičnost
(Metabolic syndrome in the Croatian population--the multiple cardiovascular risks)

Autori
Vuletić, Silvije ; Kern, Josipa ; Ivanković, Davor ; Polasek, Ozren ; Brborović, Ognjen

Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 61 (2007), 3; 239-243

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Metabolički sindrom; kardiovaskularna multirizičnost
(Metabolic syndrome; multiple cardiovascular risk factors)

Sažetak
Na uzorku od 9070 stanovnika reprezentativnom za Hrvatsku procijenjena je prevalencija metaboličkog sindroma. Metabolički sindrom definiran na način: opseg struka veći od 102 cm za muški odnosno 88 cm za ženski spol, te ispunjena bar dva od sljedeća tri uvjeta: neregulirana hipertenzija, odnosno arterijski tlak veći ili jednak 140/90 mmHg, povišene masnoće u krvi i povišeni šećer u krvi prema iskazu ispitanika. Prevalencija metaboličkog sindroma u mladoj odrasloj populaciji (do 34 godine) je ispod 1%. U starijim dobnim skupinama prevalencija se znatno povećava. U dobnoj skupini « ; 65 i više» ; prevalencija (muški: 7.7, 95%CI 8.6-9.2 ; ženski: 9.9, 95%CI 8.6.-11.1) je oko dva puta veća od one u skupini « ; 35-64» ; (muški: 15.2, 95%CI 12.4-17.9 ; ženski: 22.5, 95%CI 20.1-24.8). Populacija žena pokazuje veće prevalencije metaboličkog sindroma u svim dobnim skupinama. Značajne razlike u prevalenciji metaboličkog sindroma među regijama nisu zamijećene. Uzimajući u obzir socioekonomske pokazatelje zamjetljivo je da je metabolički sindrom rjeđi u populaciji osoba s boljim materijalnim statusom i višim stupnjem edukacije te da se osobe sa metaboličkim sindromom lošije osjećaju nego one koje taj sindrom nemaju. S obzirom da niže obrazovanje i lošiji materijalni status nisu jednako zastupljeni u raznim dobnim i spolnim skupinama učinjena je standardizacija izračunavanjem komparativnog standardizacijskog omjera i pripadnih intervala pouzdanosti. Rezultat pokazuje da zastupljenost metaboličkog sindroma nije značajno različita između različitih socioekonomskih skupina, ali je veća u skupini ispitanika s lošijim osjećajem zdravlja. Komparativni standardizacijski omjer u skupini s lošijim osjećajem zdravlja je 126.5, 95%CI 121.7-131.5, dok je u skupini onih koji se dobro osjećaju 70.7, 95%CI 70.6-70.9.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
108-1080135-0264 - Regionalizam kardiovaskularnih bihevioralnih rizika – model intervencije (Silvije Vuletić, )
108-1081871-1897 - Utjecaj organizirane edukacije na kvalitetu rada u izvanbolničkoj zaštiti (Gordana Pavleković, )

Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Scopus
  • MEDLINE


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • MEDLINE