hrvatski

Suzbijanje krumpirove zlatice uz upotrebu različitog utroška škropiva

Krumpir je s posađenih 65-70000 ha treća najzastupljenija poljoprivredna kultura u Hrvatskoj. Glavni štetočinje krumpira u nas su krupirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata) i krumpirova plijesan (Phytophtora infestans). Za suzbijanje krumpirove zlatice u Hrvatskoj je registriran velik broj insekticida. Krumpirova zlatica može prouzročiti ekonomski značajne štete ako je 20% krumpirove cime uništeno. Smatra se da je prag suzbijanja 15 ličinki na najmanje 15% svih biljaka krumpira. Tuberizacija u nas počinje (ovisno o kultivaru i klimi) 40-45 dana nakon sadnje. Oštećenja cime u tom periodu znatno više utječu na smanjenje prinosa nego kasnije štete. Smatra se da samo 10 dana kašnjenja sa suzbijanjem može uzrokovati gubitak u prirodu od 20-30%. Stoga je pravovremeno tretiranje insekticidima od izuzetne važnosti za uspješno suzbijanje krumpirove zlatice u nas. Suzbijanje krumpirove zlatice u Hrvatskoj se obično provodi tijekom lipnja. U tom periodu su česti periodi s nekoliko jako kišnih dana za redom. Nakon obilatih kiša nije moguće ući u polje s traktorom i obaviti tretiranje insekticidima iako kašnjenje od nekoliko dana može znatno utjecati na smanjenje priroda krumpira. U takvim slučajevima je moguće tretirati relativno velike površine s malim utroškom škriopiva. Pokusi s primjenom smanjenje količine škropiva provedeni su tijekom 2001. i 2002. godine u okolici Čazme. Tretiranja su obavljenja početkom lipnja, a rezultati suzbijanja bilježeni su do sredine srpnja. Također je izmjeren i prirod krumpira tretiranog uz utrošak različite količine škropiva i uspoređen s prirodom na netretiranoj kontroli. U ovom dvogodišnjem istraživanju praćena je djelotvornost insekticida na osnovi imidakloprida primjenjenog u dozi od 0, 5 l/ha. Pripravak je apliciran pomoću traktorske nošene prskalice i pomoću leđnog motornog orošivača. Traktorskom nošenom prskalicom imidakloprid je primjenjen uz utrošak škropiva od 150 l/ha i 300 l/ha, dok je utrošak škropiva kod primjene leđnog motornog orošivača iznosio 20 l/ha, 40 l/ha i 60 l/ha. U obje godine istraživanja nisu zabilježene statistički značajne razlike u djelotvornosti između varijanti pokusa s utroškom škropiva od 60 l/ha, 150 l/ha i 300 l/ha. Djelotvornost insekticida primjenjenog uz spomenute utroške škropiva u obje godine bila je iznad 95%. Jednaka djelotvornost zabilježena je u 2001. godini na varijanti uz primjenjeni utrošak škropiva od 40 l/ha, dok je slijedeće godine djelotvornost varijante u pokusu bila puno niža. Djelotvornost insekticida primjenjenog uz utošak škropiva od 20 l/ha bila je u obje godine niža od 80%, ali je ipak smanjila intenzitet napada zlatice u odnosu na netretiranu kontrolu. Dakle, primjenom leđnog motornog orošivača uz utrošak škopiva od 60 l/ha moguće je postići jednaku djelotvornost u zaštiti krumpira kao i primjenom traktorske prskalice uz utrošak škropiva od 150 l/ha i 300 l/ha. Dobru zaštitu krumpira moguće je postići i leđnim orošivačem uz utrošak škropiva od 40 l/ha, ali ipak slabiju nego uz veći utrošak škropiva. Primjena imidakloprida uz utrošak škropiva od 20 l/ha nije prikladna za uspješnu zaštitu krumpira od krumpirove zlatice.

Imidakloprid; učinkovitost; vrijeme suzbijanja

nije evidentirano