hrvatski

Zoniranje po opasnosti od klizanja - hazard i rizik

Svrha zoniranja hazarda klizanja je podjela područja na zone jednakih vjerojatnosti pokreta na padinama ili jednake osjetljivosti na klizanje. Takvo zoniranje osnova je za procjenu šteta koje može prouzročiti pojedini hazardni događaj - procjenu rizika klizanja. Uporabna vrijednost karata hazarda i rizika klizanja je primjena kao podloga prostornom planiranju i ublažavanju posljedica klizanja. Procjena hazarda i rizika klizanja predmet su istraživanja posljednjih tridesetak godina, a osobito nakon 1989. godine u okviru, od UN-a, proglašenog Međunarodnog desetljeća za reduciranje prirodnih katastrofa (1990-1999). Standardizirana metoda procjene hazarda i rizika klizanja ne postoji. U radu se prikazuje različitost pristupa i metoda zoniranju hazarda i rizika klizanja, kako bi se odredili preduvjeti i polazne osnove, odnosno definirali minimalni uvjeti za podloge i metodlogiju procjene hazarda i rizika klizanja. Preduvjeti za zoniranje hazarda klizanja su: jasna i jednoznačna terminologija za opis klizišta, klasifikacija klizišta, kao i definicije hazarda i rizika u odnosu na klizanje. Metode procjene hazarda klizanja jesu: analiza rasprostranjenosti klizanja, kvalitativna analiza hazarda klizanja, univarijatne statističke analize hazarda klizanja, multivarijatne statističke analize hazarda klizanja, determinističke analize hazarda klizanja, analiza vjerojatnosti sloma padine i analiza učestalosti klizanja. Odabir metode analize ovisi o cilju istraživanja, koji ujedno uvjetuje mjerilo analize: regionalno ( 1:100.000), srednje (1:50.000-1:25.000) i veliko mjerilo (>1:10.000). Mjerilo analize hazarda klizanja odredit će način prikupljanja podataka, količinu i vrstu podataka. Zajedničko svim metodama je da je za analize potreban velik broj ulaznih parametara, za što je neophodan GIS (geografski informacijski sustav). Obrada podataka pomoću GIS-a iziskuje poseban pristup pohranjivanju podataka, organizaciji podataka i rukovanju podacima. Bitan preduvjet za procjenu hazarda klizanja su kvalitetne podloge, koje uključuju: digitalne topografske podloge, geološke karate, seizmološke karte i tematske baze podataka (geotehnička baza podataka i baze podataka o klizištima), od nacionalne razine na niže. Za analize rizika, uz podatke za hazard (koji su prvenstveno geološke prirode) potrebne su informacije o gustoći naseljenosti, infrastrukturi i ekonomskim aktivnostima. Karte rizika klizanja trebaju precizno definirati potencijalni problem i kvantificirati štete od klizanja. Kvantitativna procjena rizika iziskuje vjerojatnost klizanja i magnitudu klizanja određenu za neki period kao ulazni podatak. Zbog problema koji se javljaju prilikom pripreme ulaznih podataka za analize rizika i zbog nepostojanja općeprihvaćene metodologije i postupaka odredbe rizika, primjeri kompletne procjene rizika klizanja još ne postoje. Da bi se mogle napraviti detaljne karte rizika klizanja, potrebno je i dalje usavršavati izradu karata vjerojatnosti klizanja. Metodologiju procjene hazarda klizanja potrebno je izraditi za sve razine prostornog planiranja, od republičkog do županijskog, a procjene hazarda i rizika klizanja za razinu provedbenih prostornih planova. Dugoročnost i visoka ulaganja zahtijevaju koordiniran rad svih zainteresiranih struka i upravnih službi.

hazard klizanja; analize hazarda; GIS; kartiranje hazarda; rizik klizanja; procjena rizika

nije evidentirano