Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 368350

Kliničke osobitosti bolesnika s akutnim zatajivanjem lijeve klijetke u odnosu na spol


Fabijanić, Damir; Giunio, Lovel; Mirić, Dinko; Božić, Ivo; Kuzmanić, Ante; Kardum, Duško
Kliničke osobitosti bolesnika s akutnim zatajivanjem lijeve klijetke u odnosu na spol // Liječnički Vjesnik Suplement 1 / Aganović, Izet (ur.).
Zagreb, 1998. str. 60-60 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Kliničke osobitosti bolesnika s akutnim zatajivanjem lijeve klijetke u odnosu na spol
(Clinical characteristics of patients with acute heart failure regarding gender)

Autori
Fabijanić, Damir ; Giunio, Lovel ; Mirić, Dinko ; Božić, Ivo ; Kuzmanić, Ante ; Kardum, Duško

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Liječnički Vjesnik Suplement 1 / Aganović, Izet - Zagreb, 1998, 60-60

Skup
Prvi hrvatski internistički kongres

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 17-21.10. 1998

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Akutno popuštanje srca; Spol; Kliničke karakteristike
(Acute heart failure; Gender; Clinical characteristics)

Sažetak
Cilj istraživanja je bio utvrditi razliku u vremenu nastanka, ishodu liječenja i zastupljenosti čimbenika rizika za ishemičnu bolest srca u odnosu na spol bolesnika liječenih zbog akutnog zatajivanja lijeve klijetke (LK). Dijagnoza akutnog zatajivanja LK postavljena je temeljem kliničkih, radioloških i ehokardiografskih pokazatelja. U istraživanje nisu uključeni bolesnici u kojih je uzrok akutnog zatajivanja LK akutni infarkt miokarda, valvularna greška, kao ni bolesnici s kroničnom obstruktivnom bolešću pluća. U šestogodišnjem periodu liječeno je 560 bolesnika: 293 (53%) muškaraca prosječne dobi 73+/-18 godina i 267 (47%) žena prosječne dobi 72+/-22 godine. Praćenjem incidencije akutnog zatajivanja LK tijekom trosatnih dnevnih intervala, u žena smo utvrdili značajno veću incidenciju u vremenu od 21 do 24 sata (30% od ukupnog broja akutnog zatajivanja LK nastalog u žena). Razlika incidencije u jednakim trosatnim intervalima u muškaraca nije statistički značajna. Usporedbom čimbenika rizika za ishemičku bolest srca u žena je utvrđena veća učestalost dijabetesa (17, 5% prema 8, 5%, p<0, 01) i arterijske hipertenzije (45, 7% prema 28, 8%, p<0, 01), a manja učestalost pušenja (15% prema 56, 5%, p<0, 001) i hiperkolesterolemije (9% prema 24%, p<0, 01). Broj ranijih infarkta miokarda (7, 2% u muškaraca prema 3, 6% u žena) i angine pektoris (16% u muškaraca prema 9% u žena) nije se značajno razlikovala. Smrtnost tijekom prvih deset dana liječenja bila je značajno veća u žena (24% prema 9%, p<0, 01). Rezultati našeg istraživanja su još jedna potvrda razlika u kliničkim osobinama bolesnika s ishemičkom bolešću srca u odnosu na spol. Različiti cirkadijani ritam nastupa akutnog zatajenja LK s najvećom incidencijom u žena tijekom prvih sati sna (za kojih se značajno povećava venski dotok s periferije k srcu) kao i značajno veći udio hipertoničara i dijabetičara, ukazuju na mogući utjecaj dijastoličke disfunkcije LK u ovoj skupini bolesnika, što bi trebalo ispitati daljnjim istraživanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Medicinski fakultet, Split

Časopis indeksira:


  • Scopus
  • MEDLINE