hrvatski

Socijalna slika obitelji: između tradicije i suvremenih izazova

Premda su brak i obitelj i u hrvatskom socijalnom i demografskom kontekstu još uvijek stožerne društvene institucije, ipak treba voditi računa o značajnim i znakovitim suvremenim promjenama u vrijednosnom, socio-kulturološkom, demografskom i institucionalnom položaju i značenju obiteljskog i bračnog života. Te su promjene kauzalno determinirane, prije svega, dugotrajnim procesima modernizacije društva, a najjasnije se očituju kroz postupni nestanak tradicionalnog poimanja bračnih zajednica i obiteljskog života. Stoga je u ovom predavanju dat širi socio-demografski kontekst braka i obitelji u Hrvatskoj danas, s mogućim pogledima uperenima u budućnost. Na temelju rezultata nekoliko posljednjih popisa stanovništva analizirane su osnovne karakteristike obiteljske strukture te prikazane ključne demografske determinante braka i suvremene obitelji. Osim toga, podatci dobiveni empirijskim istraživanjima na reprezentativnim uzorcima, poslužili su kao podloga za analizu najvažnijih društvenih činitelja razvoja i uloge suvremene hrvatske obitelji. Na kraju, izneseni su osnovni ciljevi i mjere populacijske politike u Hrvatskoj koje se odnose upravo na pitanje obitelji i djece. Hrvatsku već gotovo dva desetljeća potresaju iznimno nepovoljni demografski procesi, koji se, statistički gledano, najjasnije očituju u smanjenju broja stanovnika, većem broju umrlih osoba od živorođene djece te u ubrzanom demografskom starenju, koji će, prema predvidivom i, nažalost, sve realnijem scenariju, u narednim godinama i desetljećima do kraja „ slomiti“ demografsku sliku Hrvatske. Drugim riječima, demografske odrednice braka i obitelji u Hrvatskoj su vrlo nepovoljne, a prijete daljnjim urušavanjem, što će se ponajviše negativno odraziti na stopama nupcijaliteta (bračnosti) i fertiliteta/nataliteta. U društvenom kontekstu, brak i obitelj u Hrvatskoj proživljavaju značajne promjene, i to kroz: krizu tradicionalnih bračnih i obiteljskih zajednica, afirmiranje novih oblika životnih zajednica, promjenu društvene uloge braka i obitelji te društvenog, kulturnog i duhovnog raslojavanja obiteljskog života. Sve je to potaknuto procesima modernizacije društva – industrijalizacijom, deagrarizacijom, urbanizacijom, sekularizacijom, individualizacijom, pluralizmom, te naročito liberalizacijom u domeni bračnog, obiteljskog i spolnog života. Nema sumnje da se promijenilo i društveno ozračje braka i obitelji, pri čemu je posebno naglašena uloga sve agresivnijih medija, jača nepovjerenje u instituciju braka, brak i obitelj sve više postaju nepoželjne ili barem nedovoljno atraktivne društvene institucije. Empirijska istraživanja pokazuju da se znakovito mijenja i hijerarhija društvenih vrednota na kojima se temelji uspješan brak. Dok su za tradicionalni brak ključne vrednote bile: ista vjera, jednak socijalni status i etničko (nacionalno) podrijetlo, dotle se na vrhu društvenih vrednota bitnih za uspjeh suvremenog braka nalaze: međusobno poštivanje i uvažavanje, vjernost, razumijevanje i tolerancija. Međutim, rezultati istraživanja koji su korišteni u ovom predavanju (Europski sustav vrednota iz 1999. te činitelji fertiliteta iz 2003.) daju ipak osnova za umjereni optimizam, jer oko 90% ispitanika u oba istraživanja smatra da brak nije zastarjela institucija, tj. da je obitelj važna i iznimno važna društvena vrednota. Osim toga, još uvijek se devet od desetoro živorođene djece rađa u bračnoj zajednici muža i žene, što je stanoviti dokaz očuvanja svojevrsnog tradicionalnog naslijeđa.

obitelj; brak; demografski razvoj; procesi modenrizacije

nije evidentirano