hrvatski

Hrvatske bibliografije o Petriću

Hrvatski istraživači filozofske baštine do danas su o Frani Petriću sastavili sveukupno četiri bibliografije. Prvu je, prije točno četrdeset godina, izradio Vladimir Premec i objavljena je 1968. godine u njegovu djelu Franciskus Patricijus ; drugu su zajednički potpisali Vladimir Premec i Franjo Zenko, a otisnuta je 1979. godine, uz 450. obljetnicu Petrićeva rođenja, kao nepaginirani dodatak zagrebačkom pretisku Petrićeve Nove sveopće filozofije ; treću, koja je objavljena 1993. godine u časopisu Studia historiae philosophiae Croaticae, potpisuju Vladimir Premec, Franjo Zenko, Mihaela Girardi Karšulin i Ljerka Schiffler ; četvrtu je 1997. godine u časopisu Dubrovnik sastavio Ivica Martinović. Prve tri bibliografije pokrivaju razdoblje od Petrićeva doba do trenutka objavljivanja, dok je Martinović izradio &raquo ; ; ; Bibliografiju o Frani Petriću između dviju obljetnica 1979.-1997.&laquo ; ; ; . Premčeva &raquo ; ; ; Bibliografija radova o Patriciju&laquo ; ; ; sadržava 401 jedinicu. Pohvale i priznanja za svoju bibliografiju Premec je zaslužio barem zbog dvaju razloga: on je prvi hrvatski istraživač koji nudi bibliografiju o Frani Petriću ; njegova bibliografija može poslužiti kao važno pomagalo za još kvalitetnije proučavanje Petrićeva života i djela. Nažalost, Premčeva bibliografija pati od nekih nedostataka. Glavni je nepotpunost bibliografskih jedinica, jer je od 401 jedinice nepotpunih čak njih 195. Premec je u svoju bibliografiju preuzeo gotovo sve jedinice koje su otisnute u dvjema ranijim bibliografijama o Petriću: prvu je 1912. godine objavio Pietro Donazzolo, a drugu 1935. godine Paola Maria Arcari. Iz bibliografija ovo dvoje talijanskih znanstvenika Premec je, s identičnim sadržajem, opaskama, nepotpunostima i pogreškama, preuzeo 294 jedinice od sveukupno 401 jedinice koliko sadržava njegova bibliografija. Unatoč tome, doprinos Premčeve bibliografije vrlo je vrijedan. &raquo ; ; ; Bibliografija radova o Patriciju&laquo ; ; ; donosi čak 66 novih jedinica koje su, jer su objavljene ranije, mogle biti uvrštene u bibliografije koje su sastavili Donazzolo ili Arcari. Brojne od &raquo ; ; ; novih&laquo ; ; ; jedinica, pritom, potječu iz pera hrvatskih autora, primjerice Franje Jelašića, Franje Markovića, Tina Ujevića ili Nikole Žica. Ranije bibliografije dvoje talijanskih istraživača Premec je, dakle, nadmašio zbog sljedećeg: jedinice o Petriću u njegovoj su bibliografiji brojnije ; njegova bibliografija afirmira hrvatski znanstveni i publicistički doprinos istraživanju života i djela creskog filozofa. Osim što su nepotpune, brojne jedinice u Premečevoj bibliografiji, nažalost, nisu ni točne. Uvrštene su tako i one jedinice u kojima nema podataka o Petriću, primjerice prvo izdanje djela Bibliotheca universalis koje je Konrad Gesner objavio 1545. godine i Mémoires Jeana Pierrea Nicerona (1727-1745) u 43 sveska. Bibliografije iz 1979. i 1993. godine u bitnom duguju Premčevoj bibliografiji: u onoj iz 1979. godine novih je tek 14 jedinica, a u bibliografiji iz 1993. godine novih je čak 160, zahvaljujući aktivnijem proučavanju života i djela Frane Petrića, ponajviše orijentaciji Instituta za filozofiju da u svom časopisu Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine objavljuje članke o Petriću. Zato što njihovi autori nisu provjerili sadržaj Premčevih jedinica, obje bibliografije, kako onu iz 1979. tako i onu iz 1993. godine, obilježavaju iste brojne nepotpune i pogrešne bibliografske jedinice. U trobroju časopisa Dubrovnik, a povodom obilježavanja 400. obljetnice Petrićeve smrti, Ivica je Martinović objavio &raquo ; ; ; Bibliografiju o Frani Petriću između dviju obljetnica 1979.-1997.&laquo ; ; ; s 229 jedinica. S metodološkog stajališta, ova je bibliografija ogledni primjer kako jedinice moraju biti zabilježene, odnosno koje podatke moraju sadržavati. Za razliku od prethodnih bibliografa, Martinović je, kad nije uspio ogledati bibliografske jedinice, uputio na svoj izvor – uglednu ISIS Current Bibliography. Zbog nepotpunih ili netočnih bibliografskih jedinica, kojima obiluju prve tri hrvatske bibliografije o Petriću, kao i dvije koje su im prethodile, a sastavili su ih talijanski autori, nužno je izraditi novu bibliografiju o Petriću, koja će, naročito za ranije razdoblje, počivati na točnim podacima, a ujedno će biti sastavljena i prema ustaljenim metodološkim pravilima, primjerice onakvima kakva je u svojoj specijalnoj bibliografiji o Petriću ponudio Ivica Martinović.

Frane Petrić; hrvatske bibliografije

To date, Croatian researchers of philosophical heritage have compiled four bibliographies on Frane Petrić. The first bibliography owes its compilation to Vladimir Premec, published in his work Franciskus Patricijus in 1968 ; the second was the result of co-authorship of Vladimir Premec and Franjo Zenko in 1979, occasioning the 450th anniversary of Petrić’ s birth as an unpaginated supplement of the Zagreb reprint of Petrić’ s Nova de universis philosophia ; the third was published in 1993 in the journal Studia historiae philosophiae Croaticae, its authors being Vladimir Premec, Franjo Zenko, Mihaela Girardi Karšulin and Ljerka Schiffler ; the fourth bibliography was compiled by Ivica Martinović and published in the journal Dubrovnik in 1997. The first three bibliographies cover the period from Petrić’ s time to the moment of publication, while Martinović’ s bibliography &raquo ; ; Bibliografija o Frani Petriću između dviju obljetnica 1979.-1997.&laquo ; ; spans a period between two anniversaries. Premec’ s &raquo ; ; Bibliografija radova o Patriciju&laquo ; ; (&raquo ; ; Bibliography of the works on Patricije&laquo ; ; ) contains 401 entries a