Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 367847

Zemljišna politika u funkciji dinamičnog razvoja poljoprivrede


Svržnjak, Kristina
Zemljišna politika u funkciji dinamičnog razvoja poljoprivrede 2001., magistarski rad, Agronomski fakultet, Zagreb


Naslov
Zemljišna politika u funkciji dinamičnog razvoja poljoprivrede
(Land Policy in the Function of Dinamic Agricultural Development)

Autori
Svržnjak, Kristina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.02

Godina
2001

Stranica
152

Mentor
Žimbrek, Tito

Ključne riječi
Zemljišna politika ; mjere zemljišne politike ; zemljišno zakonodavstvo ; državno poljoprivredno zemljište
(Land policy ; measures of land policy ; land legislation ; state-owned agricultural land)

Sažetak
Poljoprivredna proizvodnja je označena svojom ovisnošću o zemljištu. Kako bi se naglasila uloga i značenje zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji, važno je istaknuti dvije osnovne značajke zemljišta po kojima se razlikuje od ostalih sredstava za rad, a to su neumnoživost i neprenosivost. S 0, 67 ha poljoprivrednog zemljišta po stanovniku, Hrvatska pripada zemljama koje su srazmjerno bogate poljoprivrednim zemljištem (lit. 74). Međutim, zbog naslijeđenih problema komunističkog razdoblja ali i aktualne neodgovarajuće zemljišne politike, u kojem su obiteljska poljoprivredna gospodarstva institucijskim mjerama stalno ograničavana, poljoprivredno zemljište je ograničavajući čimbenik bržeg razvitka hrvatske poljoprivrede. Poljoprivreda je važna sastojnica hrvatskog gospodarstva. Nakon stjecanja nezavisnosti, Republika Hrvatska se opredijelila razvijati gospodarstvo na tržišnim načelima. Prijelaz na tržišno gospodarstvo uzrokovao je neizvjesnost i složenost osobito u procesima pretvorbe i privatizacije bivših društvenih poduzeća. Jedan od problema je rješenje statusa poljoprivrednog zemljišta koje je pripadalo bivšim društvenim poduzećima. Ustavom Republike Hrvatske se ukida sustav društvenog vlasništva čime poljoprivredno zemljište u bivšem tzv. društvenom sektoru postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Pošto je zemljište opće nacionalno dobro, donijet je Zakon o poljoprivrednom zemljištu odnosno normativno je izgrađen pravni sustav, kako bi se za sve poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu zakonski uredila uporaba, raspolaganje i zaštita. U nacionalnom dokumentu “ Strategija razvitka poljoprivrede Republike Hrvatske” (lit. 48) koje je izglasao Hrvatski državni sabor 1995. godine se iznosi stanje i ocjene najbitnijih problema te su na osnovu toga izraženi ciljevi, strategija i prijedlozi mjera za otklanjanje ograničavajućih čimbenika za razvoj poljoprivrednog sektora uključivši tu i poljoprivredno zemljište. Prema tom dokumentu jedno od temeljnih razvojnih ograničenja poljoprivrednog sektora je usitnjenost poljoprivrednih gospodarstava i otežani uvjeti za njihovo povećanje te zemljišna ograničenja za dinamične poljoprivredne proizvođače. Posebna su ograničenja nepostojanje tržišta zemljištem, neažurnost zabilježbe zemljišta i pitanja gospodarenja državnim zemljištem. Zato su ciljevi politike usmjereni na ubrzanu privatizaciju bivših društvenih poduzeća te povećanje prosječne veličine poljoprivrednih gospodarstava putem zemljišne konsolidacije i redistribucije kao i privatizacija državnog zemljišta. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, prema Strategiji, predstavljaju okosnicu poljoprivrednog razvitka odnosno temeljni oblik organizacije poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Sadašnja mala veličina i velika rascjepkanost posjeda jedan je od glavnih ograničavajućih čimbenika napretka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i razvitka cjelokupne hrvatske poljoprivrede. To potvrđuje podatak da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva prosječne veličine oko 3 ha, te se u prosjeku sastoje od pet čestica (Popis 1991.). Da bi se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo osposobilo za racionalnu i profitabilnu proizvodnju nužno mu je osigurati optimalne proizvodne kapacitete, od čega je najvažnije poljoprivredno zemljište. Stoga je privatizacija državnog poljoprivrednog zemljišta, uz povoljne uvjete kreditiranja, jedinstvena prilika za povećanje poljoprivrednih gospodarstava odnosno rješavanje zemljišnih vlasničkih prava. Na gospodarsku (ne)učinkovitost poljoprivrede utječe i postojeća nesređenost zemljišnih knjiga što otežava uspostavu založnog prava koji je važan instrument u funkcioniranju tržišnog gospodarstva. Osim toga, tržište zemljištem ograničava nesklad između evidencija u katastru i zemljišnoj knjizi što ima za posljedicu nemogućnost prodaje i naplate poreza na promet nekretnina. Problem je u tome što ne postoji jedinstvena evidencija o poljoprivrednom zemljištu te oblicima korištenja i raspolaganja, odnosno što ne postoji međusobna povezanost svih nadležnih tijela u provođenju učinkovite zemljišne politike u jedinstveni informacijski sustav. Sve gore navedene činjenice upućuju na potrebu podrobne analize mjera zemljišne politike, kojima se utječe na racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem kao dobrom od interesa za RH sukladno važećim zakonskim propisima, uz trajnu, sustavnu i učinkovitu zaštitu okoliša, kao što su: (a) konsolidacija poljoprivrednog zemljišta ; (b) dodjela prava uporabe državnog poljoprivrednog zemljišta ; (c) unapređivanje gospodarenja poljoprivrednim zemljištem ; (d) zaštita poljoprivrednog zemljišta i (e) sustav nadzora i praćenja uporabe poljoprivrednog zemljišta, (lit. 45). U ovom radu naglasak je stavljen na problematiku vlasništva i gospodarenja državnim zemljištem. U radu će se analizirati dugogodišnje tendencije poljoprivrednih površina prema kategorijama korištenja te dugogodišnje tendencije iskorištenosti zemljišnih resursa u četrdesetogodišnjem razdoblju, poglavito razdoblje od osamostaljenja Republike Hrvatske (1991.) odnosno od podržavljenja bivšeg društvenog zemljišta. U rješavanju pojedinačnih problema glede zemljišta kao što su privatizacija, denacionalizacija, pitanja zemljišnog katastra i gruntovnice, pravni problemi nasljeđivanja zemljišta, tržišta zemljištem, zakupa i koncesije, te socijalnih pitanja vezanih za transfer zemljišta i mogućnosti da se mladi poljoprivrednici uključe u suvremenu poljoprivrednu proizvodnju koristiti će se tuđa i vlastita povijesna iskustva te izvorna istraživanja. Također će se dati usporedni prikaz zemljišne politike i provođenja agrarne reforme drugih zemalja u tranziciji, koje se suočavaju sa sličnim problemima kao i Hrvatska. Svrha predloženog istraživanja je omogućiti institucijskim nositeljima agrarno-političkih mjera osnove za oblikovanje takove zemljišne politike koja će povećati društveno-gospodarsku učinkovitost te dinamičan razvoj poljoprivrednog sektora.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Ustanove
Visoko gospodarsko učilište, Križevci

Autor s matičnim brojem:
Kristina Svržnjak, (237446)