hrvatski

Biotski uzročnici šteta na hrastovom žiru i mjere zaštite

Računa se da su potrebe hrvatskog šumarstva za žirom hrasta lužnjaka i kitnjaka između 2000 i 2500 tona. Prema višegodišnjim podacima, u Hrvatskoj se prosječno godišnje sakupi oko 1150000 kg sjemena hrasta lužnjaka, kitnjaka, medunca i crnike, što iznosi oko 96% u odnosu na sakupljeno sjeme svih drugih šumskih vrsta. Sakupljeno sjeme unosi se u šumske sastojine (oko 89%) ili se sije u rasadnicima (oko 1%). Gubici su oko 10%. Hrastov žir izložen je štetnom utjecaju biotskih čimbenika koji mu mogu nanijeti štete od malog intenziteta do potpune uništenosti. Napadaju ga mnoge gljive, kukci, sitni glodavci, a kao hrana služi krupnoj divljači, domaćim životinjama i pticama. Prema istraživanju domaćih autora, u nas je na žiru hrasta lužnjaka utvrđeno 29 vrsta gljiva koje pripadaju u 19 rodova. Među njima najznačajnija su Ciboria batschiana (Zopf) Buchwald, Phomepris quercella Sacc et Roum. Diedicke, Fusarium spp. i Ophiostoma spp. Među štetnim kukcima hrastovog žira prvo mjesto zauzimaju žirotoči (Curculio glandium Mrsh., C elephas Gyll., C. venasus Gravenhorst), zatim savijači (Cydia amplana Hubner, C. splendana Hubner) te ose šiškarice (Andricus quercus calicis Burgsdorf Cynips quercus calicis Burgsdorf). Hrastov žir kao hranu koriste sljedeće vrste sitnih glodavaca: Apodemus Sylvaticus, L., A. flavicollis Melch., A agrarius Pallas, te Clethrionomys glareolus Schreb. Za zaštitu sakupljenog žira najčešće se koriste slijedeći preparati: Vitavax 200FF, Cuprablau Z, Cuprocaffaro 50 WP, Dithane S-50 i Captan SP-4.

Hrastov žir; Gljiva; Kukac; Sitni glodavci; Divljač; Šteta; Kemijska sredstva; Mjere zaštite

nije evidentirano