hrvatski

Prilog poznavanju hrvatsko-rumunjskih veza u prvoj polovici 16. stoljeća

Rasprava predstavlja pokušaj rasvjetljavanja povijesne tematike koja do sada nije previše zaokupljala historičare u Rumunjskoj, a pogotovo ne u Hrvatskoj. Pokušalo se prikazati, na temelju objavljenih radova i literature, kakvu je sliku o rumunjskim zemljama i njihovim stanovnicma nekoliko hrvatskih autora iz prve polovice 16. st. prenijelo suvremenicima. To su Feliks Petančić, Miho Bučinjelić, Stjepan Brodarić, Stjepan Klinčić (Glinčić), Andrija Mihaljević, Herkul Daissoli i Trankvil Andreis. Vjerojatno gotovo svi navedeni autori su osobno boravili u rumunjskim zemljama, međutim čini se da većinom nisu zasnivali svoje informacije o njima na izravnom iskustvu s tim pokrajinama. Iako su namjere i stilovi njihovih radova vrlo različiti, oni se mogu grupirati prema nekim zajedničkim temama: geografija i gradovi, gospodarstvo, povijest te drugotnost, odnosno latinsko podrijetlo i jezik Rumunja te njihova svijest o tom podrijetlu, općenite karakteristike naroda, plemići i kneževi. Može se zaključiti da su spomenuti autori donijeli relativno malo nova saznanja u svezi s rumunjskim zemljama, a vjerodostojnost informacija u njihovim analiziranim tekstovima znatno varira. S druge strane, samo su djela Bučinjelića, Petančića i Brodarića objavljena ubrzo po nastanku, a s obzirom na brojnost tiskanih izdanja radova posljednje dvojice i u kasnijim stoljećima, vjerojatno su izvršili određeni utjecaj na formiranje svijesti i predodžbi društvenih elita na Zapadu o rumunjskim zemljama.

Hrvatska; Rumunjska; veze; 16. stoljeće; diplomati; putnici; drugotnost; kulturni stereotipi

nije evidentirano