hrvatski

Projekt Johanna Fuchsa za župnu crkvu u Vurberku iz 1772. godine - o autorstvu, predlošcima i crkvama četverolisnog tipa u arhitekturi kasnobaroknog klasicizma

Projekt za crkvu u Vurberku J. Fuchsa iz 1772. koji se čuva u Zemaljskom arhivu u Grazu, dijelom je ostvaren u gradnji same crkve koja je započela godinu dana kasnije. Sam plan pokazuje velike srodnosti – u obliku broda, kapela, nacrta pročelja te naposlijetku i samog karaktera crteža - s planovima sakralne arhitekture, Kirchennormpläne bečkog Hofbauamta iz 1771., osobito s prvim projektom za centralnu crkvu. Stoga bi ga trebalo tumačiti kao varijaciju rješenja za konkretnu narudžbu gradnje crkve na osnovu bečkih projekata, vjerojatno i kao podlogu za dogovor s naručiteljem, što je bilo ustaljena praksa u tadašnjim graditeljskim radionicama, a ne kao Fuchsov vlastiti projekt za crkvu u današenjem smislu. Tome u prilog govori i činjenica da taj plan koristi i u drugim crkvama, ne samo u Štajerskoj nego i u Hrvatskom zagorju, pojednostavljeno primijenjen u manjem mjerilu i kapeli u Kostelu, te s izraženim klasicističkim detaljima u župnoj crkvi u Prišlinu. Projektima Hofbauamta nastoji se ujednačiti izgradnja sakralnih objekata u čitavoj Monarhiji, a ostvarivali su se u različitim varijacijama, tako svetište s prvog projekta nalazimo u svetištu ovalne crkve u Pregradi, koja je također djelo J. Fuchsa. Srodni primjeri četverolisnog tipa, izmjenjenog u skladu sa stilom i vremenom gradnje kasnobaroknog klasicizma, sa plitkim bočnim kapelama i ravnomjernim osvjetljenjem, te arhitektonskom plastikom sa sve izraženijim obilježjima klasicizma, brojni su i u okolici Zagreba, gdje se prva crkva gradi u Šišincu 1767., a slijede je župna crkva u Žažini, na Novoj Vesi, Zaboku itd. Primjeri su preuzimanja četverolisnog tlocrta, koji je obilježio kasnobaroknu arhitekturu regije, i njegove prilagodbe zahtjevima stila za „ nužnim, korisnim i svrhovitim“ oblikovanjem, kako stoji u dekretu cara Josipa II. Ove kasnobarokno-klasicističke crkve četverolisnog tipa, kao i djelatnost Fuchsove radionice koja je ostavila traga u Hrvatskom zagorju, pokazuju da su se srodnosti i zajednička mjesta u umjetnosti i arhitekturi baroknog razdoblja između Štajerske i Hrvatske nastavile i u razdoblju kraja 18. i početka 19. stoljeća.

djelatnost graditeljske radionica J. Fuchsa u Štajerskoj i Hrvatskoj; projekt za crkvu u Vurberku iz 1772.; projekti Hofbauamta iz 1771.; pitanje autorstva u baroknoj arhitekturi; četverolisne crkve u kasnobaroknom klasicizmu.

nije evidentirano