hrvatski

Zagrebački biskup Juraj Branjug – naručitelj gradnje župne crkve Sv. Ladislava u Pokupskom Uloga naručitelja u odabiru arhitektonskog tipa

Uloga zagrebačkih biskupa kao naručitelja u razdoblju baroka, osobito na polju sakralne arhitekture, je izuzetno značajna. U crkvama koje daje sagraditi zagrebački Kaptol u arhitekturu kontinentalne Hrvatske dolaze novi arhitektonski tipovi koje donose angažirani graditelji, često stranog porijekla, a odudaraju od ustaljene graditeljske produkcije vremena. Za to je primjer i prva crkva u četverolisnom tipu u jugoistočnom dijelu srednje Europe, župna crkva Sv. Ladislava u Pokupskom. Zagrebački biskup Juraj Branjug (zagrebački biskup od 1723. do 1748. godine) daje podići crkvu na biskupskom posjedu od 1736., a crkva je dovršena i opremljena 1739. godine. Odabir umjetničkih sredstava, odnosno u ovom kontekstu, odabir novog tipa za gradnju župne crkve u sredini koja ne poznaje takvu produkciju do tada, postaje potpuno jasan tek uvažavanjem povijesnog aspekta i konteksta gradnje. Sam titular crkve, ali i odabir mjesta gradnje rezultat su programa zagrebačkog polihistora Pavla Rittera Vitezovića, koji već od kraja 17. st. svojim pisanjem o prošlosti zagrebačke biskupije ima velikog utjecaja na kulturni i politički život, ali i programe umjetničkih narudžbi u Zagrebu. Program opremanja crkve određen je naglašavanjem kontinuiteta svjetovne vlasti, u liku svetoga kralja Ladislava. Upravo je takav spoj sakralnog i svjetovne vlasti mogao biti i razlog odabira arhitektonskog tipa u kojemu je građena crkva, a koji se prije toga javlja u župnoj crkvi u Laxenburgu kod Beča, što do sada bilo zanemareno u istraživanjima o ovoj crkvi.

biskup Juraj Branjug; naručitelj; titular sv. Ladislava; odabir arhitektonskog tipa

nije evidentirano