hrvatski

Alaga, Gaja

Akademik i redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, svjetski poznati teorijski fizičar na području struktutre atomskih jezgara. Rođen je 1924. u Lemešu (danas Svetozar Miletić), selu na sjeverozapadnom dijelu Bačke u Vojvodini. Studij tehnike je započeo u Budimpešti 1943. i nastavio ga 1948. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao fiziku 1950 god. Doktorirao je 1955. temom Prilog pseudoskalarnom vezanju u teoriji beta-radioaktivnog raspada i nuklearnoj spektroskopiji jako deformiranih jezgri. Odmah nakon toga je izabran za asistenta, 1958. za docenta, 1961. za izvanrednog, a 1966. za redovitog profesora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Bio je predsjednik Znanstvenog vijeća i pročelnik Odjela za teorijsku fiziku Instituta “ Ruđer Bošković” , te predsjednik Drušva matematičara i fizičara Hrvatske. Član je Akademije znanosti i umjetnosti od 1968., a od 1978. pa sve do smrti 1988. bio je urednik našeg znanstvenog časopisa Fizika. Boravio je u inozemstvu, na Institutu "Niels Bohr" u Kopenhagenu, sveučilištu Berkeley i sveučilištu "Ludwig-Maximilians” u Münchenu. Tijekom boravka na Institutu za teorijsku fiziku u Kopenhagenu, zajedno s danskim fizičarem A. Bohrom i američkim fizičarem B. R. Mottelsonom, otkrili su izborna pravila za beta i gama prijelaze u slučaju jake deformacije čestičnih orbitala, koja se danas u znanstvenoj literaturi navode kao Alagina izborna pravila (Alaga rules). Ovo otkriće postalo je jedan od temelja u razvoju kolektivnog modela strukture atomske jezgre, za koji su 1975. Bohr i Mottelson dobili Nobelovu nagradu. Samo njemu svojstvenim pristupom znanstvenom i pedagoškom radu, Alaga je dao snažan zamah razvoju nuklearne fizike u Zagrebu, te je s mlađim suradnicima razvio model grozdaste strukture jezgre. Nekoliko njegovih mlađih suradnika postali su kasnije poznati svjetski nuklearni fizičari. Napisao je više desetaka znanstvenih i stručnih radova, te knjigu Nuklearna fizika, objavljenu 1964. u sveučilišnom udžbeniku Teorijska fizika i struktura materije. Bio je urednik dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova. Za doprinos znanosti Gaja Alaga je 1968. dobio državnu nagradu „ Ruđer Bošković“ , te nekoliko međunarodnih priznanja.

Alaga; životopis

nije evidentirano