hrvatski

Kakvoća voda na području Splitsko-dalmatinske županije

Cilj rada je istražiti posebne značajke i svojstva voda na području Splitsko-dalmatinske županije za petogodišnje razdoblje (2003.-2007.), na četrnaest mjernih postaja, prema standardima za pitku vodu. U radu se prikazuje kemijski sastav voda, podjela voda, koncentracije soli u vodama i razine onečišćenja koliformnim bakterijama. Značajke voda izražene su koeficijentima koji su odnos kalcija/magnezija, odnos sulfata/klorida i K1 i K2 za bikarbonatnu tvrdoću. Natrij je izračunat iz razlike koeficijenata K1 (odnos zbroja klorida, sulfata i karbonatne tvrdoće) i K2 (odnos nekarbonatne i karbonatne tvrdoće). Kišničke vode u Splitsko-dalmatinskoj županiji su umjereno tvrde, odnos sulfata/klorida je 0, 38-1, 6, nekorozivne su (K1 manji od 0, 2), nisu osobito mineralizirane (<500 mg/L minerala). Sulfatne vode su tvrde, odnos sulfata/klorida je veći od 1, 6, K1 je 0, 2-0, 65. Kloridne vode su dosta tvrde i tvrde, odnos sulfata/klorida je manji od 0, 38 a K1 je veći od o, 65. Od 14 ispitanih voda 57% svrstava ih u hipotenzivne (<10 mg Na/L), 21, 5% u normotenzivne (od 11 do 20 mg Na/L) i 21, 5% u hipertenzivne (>20 mg/L). Vode smo podijelili tako što smo koncentracije natrija povezivali projektivno s razinom arterijskog tlaka, znajući da povećana koncentracija natrija povećava krvni tlak. Većina županijskih voda, u 8 od 14 istraživanih mjernih postaja, ima srednju geometrijsku vrijednost ukupnih koliformnih bakterija <150/100 mL. Najveće bakterijsko onečišćenje nađeno je na dvjema mjernim postajama gdje su ukupni koliformi>1000/100 mL, a umjereno je onečišćenje nađeno na četirima mjernim postajama, gdje su ukupni koliformi između 150 i 1000/100 mL voda. Fizikalni i kemijski pokazatelji kakvoće za sve ispitivane vode u županiji su ispod propisanih međunarodnih koncentracija za pitku vodu.

izvorska voda; podzemna voda; površinska voda; kakvoća vode; podjela vode; Splitsko-dalmatinska županija

nije evidentirano