hrvatski

Utjecaj fiskalnih kapaciteta i potreba na fiskalne nejednakosti hrvatskoh županija

Zbog razlika u raspoloživim prihodima (fiskalni kapaciteti) i potrebnim rashodima (fiskalne potrebe) medu lokalnim jedinicama, neke lokalne jedinice iste razine državne vlasti (npr. županije) mogu svojim stanovnicima osigurati više javnih usluga od drugih. Kažemo da među njima postoje vodoravne fiskalne nejednakosti. Disertacija istražuje utjecaj različitih načina mjerenja fiskalnih kapaciteta i potreba lokalnih jedinica u Hrvatskoj na učinkovito ublažavanje vodoravnih fiskalnih nejednakosti. Glavni cilj rada bio je potvrditi osnovnu hipotezu da dotacije za vodoravno fiskalno izravnanje nedovoljno ublažavaju vodoravne fiskalne nejednakosti medu hrvatskim županijama. Pretpostavka je da se fiskalni kapaciteti i potrebe županija mjere na neodgovarajući način. Stoga se nastojala potvrditi i hipoteza da je moguće utvrditi nove kriterije dodjele dotacija županijama na temelju novih mjera fiskalnih kapaciteta i potreba, te da bi se njihovim korištenjem pri dodjeli dotacija mogle uspješnije ublažavati vodoravne fiskalne nejednakosti među županijama. Radi potvrde ili odbacivanja teza, rad je podijeljen u četiri dijela. U teoretskom dijelu rada najprije su objašnjeni pojmovi fiskalnih kapaciteta i potreba, te fiskalnih nejednakosti i fiskalnog izravnanja. Nakon analize iskustava razvijenih zemalja u ublažavanju vodoravnih fiskalnih nejednakosti istraženo je i kritički ocijenjeno postojeće stanje u Hrvatskoj. Detaljnom analizom formule, regresijskim analizama i izračunavanjem Ginijeva koeficijenta koncentracije fiskalnih pokazatelja dokazano je kako se tekućim dotacijama koje su se do 2005. godine izravno koristile za vodoravno fiskalno izravnanje neadekvatno ublažavaju vodoravne fiskalne nejednakosti medu županijama. Potom se na temelju međunarodnih iskustava formulirao novi model dodjeljivanja dotacija županijama za vodoravno fiskalno izravnanje. Izračunane su nove mjere fiskalnih kapaciteta i potreba županija. Uz pomoć fiskalnog jaza izmjerene su fiskalne nejednakosti medu županijama. Fiskalni jaz županije jednak je fiskalnim potrebama umanjenima za fiskalni kapacitet županije. Napravljene su simulacije i izračunano je koliko bi se svakoj županiji dodijelilo dotacija za vodoravno fiskalno izravnanje na temelju tako izračunanog fiskalnog jaza. Dokazano je daje moguće utvrditi nove kriterije dodjele dotacija na temelju novih mjera fiskalnih kapaciteta i potreba te da bi se korištenjem novih kriterija mogle bolje ublažavati vodoravne fiskalne nejednakosti među županijama. Važan zaključak rada jest da je za adekvatnu politiku vodoravnoga fiskalnog izravnanja među županijama nužno pažljivo odabrati i izračunati mjere fiskalnih kapaciteta i potreba. Za to su potrebni i bolji podaci od trenutačno raspoloživih. Stoga za kvalitetne izračune fiskalnih kapaciteta i potreba Ministarstvo financija u budućnosti treba jasno utvrditi i prikazati točne iznose svake dotacije svakoj pojedinoj županiji. Potom, potrebno je da Ministarstvo financija jasno odredi koje će se dotacije ubuduće koristiti za tekuće, a koje za kapitalne svrhe.

fiskalni sustav ; lokalne jedinice ; Hrvatska

nije evidentirano