hrvatski

Proizvodna iskustva hmeljara sjeverozapadne Hrvatske u klimatski ekstremno nepovoljnim godinama 1999. i 2000.

Dvije vegetacijske godine hmelja 1999. i 2000. na području sjeverozapadne Hrvatske bile su klimatski ekstremne za proizvodnju hmelja. 1999. godina bila je izuzetno vlažna i hladnija u odnosu na višegodišnji prosjek temperatura i oborina. U tako ekstremno vlažnoj godini, koju je iznad svega karakteriziralo hladno i vlažno proljeće, kasnila je sadnja hmelja što je uzrokovalo reducirano nicanje hmelja kao i usporeni porast i prelazak kroz sce faze rasta i razvoja izniklih biljaka hmelja. Slabije i sporije nicanje pospješivala su vlažna i vruća razdoblja koja su se sukcesivno izmjenjivala u vrijeme nicanja, što je uzrokovalo i pokoricu tla na sadnim mjestima. Za razliku od prethodne 2000. godina bila je ekstremno suha. Tako visoke temperature s izuzetno niskom sumom oborina u vegetaciji hmelja, naročito u vrijeme cvatnje - F6 i tehnološke zriobe hmelja - F8, uzrokovale su i velik gubitak uroda šišarica na drugogodišnjem nasadu hmelja, a ostvareni urod šišarica bio je manji 70 % od očekivanog. Bilo kako bilo kvaliteta drugogodišnjeg hmelja bila je sasvim zadovoljavajuća. Udjel alfa kiselina u s.t. hmelja kretao se u svježem hmelju od 14, 6 % na početku berbe do 13, 6 % na kraju berbe. U osušenom hmelju s vlagom od 6 % prije prirodnog ovlaživanja higroskopnom vlagom udjel alfa kiselina iznosio je 9, 84 %, dok je nakon prešanja u hmeljne vreće o peletiranja u pelete tip 90 udjelč alfa kiselina pao na 8, 2 %.

hmelj ; Aurora ; porast hmelja ; klimatski uvjeti ; alfa kiseline ; suša

nije evidentirano