hrvatski

Stanje i perspektive hmeljarstva u Republici Hrvatskoj

Poznato je da je hmelj jedena od esencijalnih sirovina u proizvodnji piva. Hrvatske pivovare svoje potrebe za hmeljnom sirovinom podmiruju isključivo na svjetskom tržištu, a cijena ovisi o svimmogućim kolebanjima, često uzrokovanih stresnim situacijama. Potrošnja hmelja u Republici Hrvatskoj prelazi 300 tona, a vrijednost uvezenog hmelja u razdoblju od 1990. do 1998. godine, kretala se u granicama od 2, 5 do 1, 5 milijuna američkih dolara. Nažalost, dobro poznati strukturalni problemi u hrvatskom agraru limitiraju obnocu proizvodnje hmelja u tradicionalnim hmeljnim rajonima (Hrvatsko Podunavlje), odnosno razvoj proizvodnje hmelja u novim hmeljnim rajonima (Kalničko Prigorje). Cilj ovog rada jest utvrditi stvarno stanje u proizvodnji hmelja u Hrvatskoj, s aspekta fizičkog obima, kao i strukture proizvodnje. Na osnovi dobivenih rezultata donijeti određene zaključke kako bi se ubrzalo restrukturiranje, obnova i povećanje proizvodnje hmelja u Hrvatskoj, respektirajući pri tome potrebe na količini i kvaliteti hmelja i hmeljnih proizvoda od strane hrvatskih pivovara i svjetskih veletrgovačkih kuća hmeljem i hmeljnim proizvodima. Dobiveni rezultati nastali su anketiranjem proizvođača hmelja, proizvođača piva i veletrgovaca hmeljem, uz korištenje povijesne, komparativne metode i metode analize i sinteze. Smatramo da je proizvodnja hmelja u Republici Hrvatskoj moguća na osnovi Porterovog modela nacionalnih konkurentskih prednostim čime bi se osigurao stabilan plasman hrvatskog hmelja

hmelj ; sirovina ; potrošnja hmelja ; proizvodnja hmelja ; Porterov model nacionalnih konkurentskih prednosti

nije evidentirano