Varijabilnost populacije divljeg hmelja šire okololice Varaždina (CROSBI ID 541235)
Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Srečec, Siniša ; Dolgoš, Janja ; Kvaternjak, Ivka ; Erhatić-Sukalić, Renata
hrvatski
Varijabilnost populacije divljeg hmelja šire okololice Varaždina
Divlji hmelj (Humulus lupulus ssp. europeus, spontanea, Rybaček, 1980) uvijek je smatran i smatra se korisnom germ-plasmom u oplemenjivačkim postupcima kreiranja novih kulčtivara, ali i u postupcima popravljanja nekih osobina komercijalnih kultivara hmelja. Mnogi današnji visokogorki kultivari hmelja pokazuju veliku senzitivnost prema hmeljnoj pepelnici (Sphaeroteca humuli, DC. Burr.) a prema mišljenju mnogih oplemenjivača hmelja, povećanje otpornosti prema toj bolesti može se ostvariti isključivo korištenjem genetske varijabilnosti iz populacija divljeg hmelja. Tijekom 2005. godine izvršena su preliminarna istraživanja na području šire okolice Varaždina, tijekom kojih je prikupljeno 27 uzoraka divljeg hmelja. i izvršene su njihove fenotipske analize, kao i analize kvalitete šišarica (udjel alfa kiseelina u suhoj tvari šišarica). Na osnovi provedenih analiza izdvojeno je 18 biljaka bez lisnih nekroza, do niske nekrotiziranosti na kraju vegetacije, a među njima izdvojeno je četiri biljke u čijim se šišaricama se udjel alfa kiselina kretao od 2, 4 do 3, 8 % u suhoj tvari. Utvrđeno je da se površina pravih folijarnih listova kreće u granicama od 36, 25 do 268, 75 cm2. Listovi biljaka po morfološkim karakteristikama plojke variraju od unifolijarne do peteropere plojke. Masa 100 suhih šišarica kretala se u granicama od 7, 04 do 21, 16 g. Izvršeno je kartiranje nalazišta svih biljaka prema vojnoj topografskoj karti M = 1 : 25000 (Sekcije: Varaždin, Novi Marof i Krapina). Daljnja istraživanja proširila bi se na čitavo područje kontinentalne Hrvatske i unutrašnjosti Istre. Nakon provredenih analiza vrijedni klonovi poslužili bi za osnivanje banke biljnih gena i mogli bi se koristiti u oplemenjivačke svrhe u suradnji s inozemnim znanstvenim institucijama. Pri tome valja imati na umu da je populacija divljeg hmelja u hmeljorodnim područjima pojedinih europskih zemalja mala. Razlog tome je uništavanje divljeg hmelja poradi sprječavanja nepoželjne oplodnje i osjemenjivanja šišarica, čime se se sprječava smanjenje kvalitete i tehnološke vrijednosdnosti šišarica komercijalnih kultivara hmelja.
Divlji hmelj ; kultivari hmelja ; Humulus lupulus ; alfa kiseline ; lisna površina
nije evidentirano
engleski
Variability Of Wild Hops Population In Region Of Varaždin
nije evidentirano
wild hops ; hop cultivars ; Humulus lupulus ; alpha acids ; leaf surface
nije evidentirano
Podaci o prilogu
54-55.
2006.
nije evidentirano
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Sjemenarstvo
Kolak, Ivan
Zagreb: Hrvatsko agronomsko društvo
1330-0121
Podaci o skupu
Drugi Hrvatski Oplemenjivački i Sjemenarski Kongres
predavanje
23.05.2006-27.05.2006
Poreč, Hrvatska