Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Godišnja aeromikološka studija zagrebačkog područja (CROSBI ID 541172)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Šegvić Klarić, Maja ; Pepeljnjak, Stjepan Godišnja aeromikološka studija zagrebačkog područja // Alergotoksikološka istraživanja okoliša u Hrvatskoj. 2008. str. 13-13

Podaci o odgovornosti

Šegvić Klarić, Maja ; Pepeljnjak, Stjepan

hrvatski

Godišnja aeromikološka studija zagrebačkog područja

Plijesni su ubikvitarni mikroorganizmi čije spore nalazimo u zraku otvorenih i zatvorenih prostora. One u preosjetljivih osoba mogu izazvati različite alergijske bolesti kao što su rinitis, hipersenzibilni pneumonitis i astma. Osim alergijskog potencijala spore i lebdeći fragmenti micelija primjerice Aspergillus vrsta mogu sadržavati mikotoksine (aflatoksin, sterigmatocistin, gliotoksin, verukulogen), koji ovisno o koncentraciji mogu oštetiti trepetljikavi epitel sluznice dušnika. Koncentracije spora plijesni u zraku otvorenih prostora pokazuju sezonsku periodičnost i izražene fluktuacije ovisno o meteorološkim čimbenicima (temperatura, relativna vlažnost, strujanje zraka, sunčevo zračenje). Godišnja aeromikološka studija zagrebačkog područja pokazuje da su koncentracije spora plijesni veće tijekom proljeća i ljeta (110-284 CFU/m3), a manje tijekom jeseni i zime (6-128 CFU/m3) (1). S druge strane, kvasci su dokazani u većim koncentracijama tijekom jeseni i zime (11-46 CFU/m3) u odnosu na proljeće i ljeto. Plijesni koje čine dominantnu aeromikofloru (30, 4 do 79, 5%) su Cladosporium, Penicillium i Alternaria vrste. Fusarium i Aspergillus vrste te sterile mycelia zastupljene su u zorcima tijekom čitave godine ali s manjom učestalošću (oko 40%). Među aspergilama najbrojnije su vrste A. niger (30%) i A. fumigatus (20%), a zatim slijede A. versicolor, A. flavus, A. ochraceus, A. glaucus i A. nidulans s učestalošću od 1 do 13 % (2). Tvorba verukulogena dokazana je u 84% sojeva A. fumigatus (2), dok je tvorba sterigmatocistina dokazana u 66% sojeva A. nidulans, 41% sojeva A. versicolor i 17% sojeva A. glaucus. Ostale detektirane plijesni iz rodova Paecilomyces, Chrysosporium, Phoma, Botrytis, Mucor, Rhizopus, Trichoderma, Ulocladium, Curvularia, Absidia, Geotrichum, Arnium, Botryomyces, Trichothecium, Sclerotium, Dreschlera, Pithomyces, Scopulariopsis te bazidiomicete čine 1 do 10% aeromikoflore ispitivanog područja. Ukupna koncentracija spora plijesni te pojedinačne koncentracije kladosporija i alternarija pozitivno koreliraju s temperaturom i sunčevim zračenjem. Također, alternarije pozitivno koreliraju s brzinom vjetra dok kladosporije negativno koreliraju s atmosferskim tlakom. S druge strane, koncentracije kvasaca pozitivno koreliraju s relativnom vlažnosti, a negativno koreliraju s temperaturom i sunčevim zračenjem. Aeromikološki monitoring omogućava predviđanje kvalitativnih i kvantitativnih sezonskih varijacija spora plijesni u ovisnosti o meteorološkim čimbenicama i uvjetima okoliša određenog područja što pomaže u prevenciji alergijskih bolesti uzrokovanih plijesnima.

Cladosporium; Penicillium; Alternaria; alergeni

nije evidentirano

engleski

Annual aeromicological study of Zagreb area

nije evidentirano

Cladosporium; Penicillium; Alternaria; alergens

nije evidentirano

Podaci o prilogu

13-13.

2008.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Alergotoksikološka istraživanja okoliša u Hrvatskoj

Podaci o skupu

Alergotoksikološka istraživanja okoliša u Hrvatskoj

pozvano predavanje

14.05.2008-14.05.2008

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

nije evidentirano