Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 363583

Utjecaj rokova košnje na prinos krmnog sirka hibrida Grazer N


Štafa, Zvonimir; Uher, Darko; Konjačić, Miljenko; Ramljak, Jelena; Vukašinović, Zoran
Utjecaj rokova košnje na prinos krmnog sirka hibrida Grazer N // Zbornik Sažetaka / Tratnik, Ljubica (ur.).
Zagreb: Hrvatska mljekarska udruga, 2006. str. 65-66 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj rokova košnje na prinos krmnog sirka hibrida Grazer N
(The effect of cutting regime on yield of Sorghum Grazer N)

Autori
Štafa, Zvonimir ; Uher, Darko ; Konjačić, Miljenko ; Ramljak, Jelena ; Vukašinović, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik Sažetaka / Tratnik, Ljubica - Zagreb : Hrvatska mljekarska udruga, 2006, 65-66

Skup
37. Hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Lovran, Hrvatska, 26.11.-29.11.2006

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Rok košnje; prinos zelene mase; prinos suhe tvari; klima
(Cutting time; green mass yield; dry matter yield; climatic conditions)

Sažetak
Hrana za stoku se proizvodi na prirodnim ili zasijanim travnjacima te na oranicama, a u nizinskim i sušnim područjima, zbog nesigurnosti uspjevanja travnjaka tijekom ljeta, uvode se u intenzivno korištenje interpolirani usjevi kratke vegetacije. Na taj se način bolje iskorištava potencijal oranica, te energija sunca, a na tlu koje bi inače bilo prazno izmedu žetve i sjetve glavnih kultura (3-8 mjeseci) dobivaju se visoki prinosi kvalitetne zelene krme za stoku. Hibridi krmnog sirka se vrlo dobro uklapaju u slijed proizvodnje kvalitetne krme na obiteljskim gospodarstvima. Oni se mogu sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih kultura ili strnih žitarica. Prispjevaju za uporabu tijekom ljeta ovisno o roku sjetve, i oborinama, kada zbog suše u pravilu ima malo zelene krme za izravnu ishranu stoke, a koriste se za zelenu krmu izravno s polja do mraza u jesen u više otkosa, dok se viškovi prozvedene krme siliraju. Na taj se način tijekom ljeta zadovoljavaju potrebe na kvalitetnoj krmi, a po jedinici površine proizvede se više kvalitetne krme tijekom vegetacije. Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi urode zelene mase i suhe tvari krmnog sirka hibrida Grazer N na pokušalištu Maksimir Agronomskog Fakulteta u Zagrebu u klimatski različitim uvjetima (sušno i vlažno ljeto). U klimatski povoljnijoj 2004. godini prinosi zelene mase su se kretali od 99 t/ha do 106, 5 t/ha a suhe tvari od 20, 1 t/ha do 29, 5 t/ha, a u sušnoj 2003. godini od 58, 6 do 86, 6 t/ha a suhe tvari od 14, 5 do 26, 8 t/ha. I u toj ekstremno suhoj godini hibridni sirak Grazer N je iskazao svoj visoki proizvodni potencijal i mogućnost korištenja tijekom ljeta i rane jeseni osiguravši kontinuiranim prirastom potrebe na krmi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb