Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 363367

Dopunska poduka kao dominantna metoda učenja : studentska iskustva od 1998. - 2007.


Leburić, Anči; Hrga, Daniela
Dopunska poduka kao dominantna metoda učenja : studentska iskustva od 1998. - 2007., Split: Redak, 2008 (monografija)


Naslov
Dopunska poduka kao dominantna metoda učenja : studentska iskustva od 1998. - 2007.
(Extra Lessons as the Dominant Learning Method : Students' Experiences from 1998 to 2007.)

Autori
Leburić, Anči ; Hrga, Daniela

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Redak

Grad
Split

Godina
2008

Stranica
103

ISBN
978-953-7595-02-9

Ključne riječi
dopunska poduka; longitudinalno empirijsko istraživanje; sociološki pristup; dominantna metoda učenja
(extra lessons; longitudinal empirical research; sociological approach; dominant learning method)

Sažetak
Empirijska studija autorica Anči Leburić i Daniele Hrga, pod naslovom Dopunska poduka kao dominantna metoda učenja: studentska iskustva od 1998. – 2007. šesta je istraživačka studija u sociološkoj biblioteci nakladnika i tiskara Redak iz Splita. Djelo je nastalo u okviru predmeta Sociološka istraživačka radionica, čija je nositeljica (ovdje i urednica) prof. dr. Anči Leburić. Njena suautorica u ovom izdanju je studentica završne godine preddiplomskog studija jednopredmetne sociologije (istraživačke orijentacije) na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Pretpostavljajući kako se krajem 20-og stoljeća manifestiranje fenomena dopunske nastave intenzivira, autorice tvrde da se na određen način formira prostor u kojem caruje „ dualni obrazovni sustav“ po pojedinim prirodnim, odnosno društvenim i humanističkim područjima. Tako je dopunska poduka već duži niz godina dominantna metoda učenja. Ona se čak u Hrvatskoj pretvara u dominantni tip nastave, koji biva organiziran van formalnih institucija kao što su to škole (osnovne i srednje). Problem postaje još složeniji, jer se u takvom strukturalnom okružju ne razvija tržište znanja. Stoga metode i vrste dopunske poduke postaju naročito cijenjene, tražene i dobro plaćene, čak daleko bolje od onih koje formalno plaća država u školskim institucijama. Istraživan je jedan specifičan „ sivi“ prostor društvenoga djelovanja, koje je de facto javno i manifestno, iako je de iure ilegalno i nezakonito. Ispitivanje je započeto 1998. godine, kao anketno istraživanje studenata društvenih znanosti, sa zadarskog i sa splitskog sveučilišta. Ostvareno je kao longitudinalno, jer se proteglo sve do 2007. godine, propitujući sadržaje, formu, strukturu i studentske odnose, kontekstualizirane u dopunskoj nastavi koju su svi oni imali tijekom srednjoškolskoga školovanja. Iz empirijskih podataka autorice zaključuju kako su dopunsku poduku uglavnom željeli i ostvarili mahom odlikaši ili oni koji su bili među (naj)boljima u razredu. Tako su i ključni nositelji/-ce planiranja i izvođenja dopunske poduke bili roditelji koji su pripadnici viših i(li) visokih društvenih slojeva. Samo oni su svojoj djeci mogli priuštiti dodatne novčane izdatke i to kontinuirano tijekom njihovoga školovanja, a ne ovisno o prigodi, stečenim lošijim ocjenama ili sličnim potrebama dnevnoga školovanja, kao što su testovi, kontrolne zadaće i slične ispitne školske situacije. Većina ispitanih mladih uopće ne može zamisliti svoje školovanje bez dopunske poduke koja im je rješavala većinu školskih problema, kao i poteškoća u redovitom, svakodnevnom i kvalitetnom učenju. Naime, oni uopće ne mogu zamisliti svoje školovanje bez tzv. repeticija. Pa iako se doima paradoksalnim, autorice zaključuju - što je učenik postizavao bolji i solidniji uspjeh - bio je skloniji dopunskoj poduci i u većoj mjeri ju je konzumirao. Prema tome, taj istraživani tip društvenoga ponašanja mladih i odraslih (roditelja s jedne strane i podučavatelja s druge strane) iskazivao se kao značajna društvena potreba onih najboljih učenika i učenica. Ostvarivan je kao nužda, a manifestirao se u oficijelnom školskom okružju kao institucionalna pogreška, „ siva zona“ i nezaustavljivi razvojni mehanizam, čije karakteristike većina (u javnosti) neće proglasiti afirmativnima i poželjnima. No, on će ipak još dugo postojati. Možda će poprimati drugačije forme ili sadržaje, ali njegova tipologizacija još će poprilično vremena „ okupirati“ analitičare i istraživače obrazovnoga sustava u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet u Splitu

Profili:

Avatar Url Magdalena Nigoević (prevoditelj)

Avatar Url Anči Leburić (autor)

Avatar Url Zorana Šuljug Vučica (prevoditelj)

Citiraj ovu publikaciju

Leburić, Anči; Hrga, Daniela
Dopunska poduka kao dominantna metoda učenja : studentska iskustva od 1998. - 2007., Split: Redak, 2008 (monografija)
Leburić, A. & Hrga, D. (2008) Dopunska poduka kao dominantna metoda učenja : studentska iskustva od 1998. - 2007.. Split, Redak.
@book{book, collectioneditor = {Leburi\'{c}, An\v{c}i}, translator = {\v{S}uljug-Vu\v{c}ica, Zorana and Nigoevi\'{c}, Magdalena}, year = {2008}, pages = {103}, keywords = {extra lessons, longitudinal empirical research, sociological approach, dominant learning method}, isbn = {978-953-7595-02-9}, title = {Extra Lessons as the Dominant Learning Method : Students' Experiences from 1998 to 2007.}, keyword = {extra lessons, longitudinal empirical research, sociological approach, dominant learning method}, publisher = {Redak}, publisherplace = {Split} }