hrvatski

Matematika u standardima, standardi u matematici

Danas se uveliko priča i piše o potrebi modernizacije poučavanja u osnovnoj školi ; o uvođenju korelacija među predmetima, o implementaciji tehničkih pomagala (džepnog račnala/ kalkulatora i računala) u nastavu, o provođenju istraživačkih procesa tj. aktivnog učenja otkrivanjem, projektima, timskim radom, nastavom u prirodi/ terenskom nastavom. Ta toliko spominjana modernizacija trebala bi se provoditi u svim predmetima osnovne škole. Postavlja se pitanje: Gdje je tu matematika? Pitanje je na mjestu jer za neke matematika je bauk, nužno zlo koje nema veze s stvarnošću, predmet s najviše negativnih ocjena. U isto vrijeme na internet stranicama MZOŠ-a piše . . . matematika je jedan od temeljnih nastavnih predmeta u osnovnoj školi i to zbog znanja koja su bitna za uspješno uključenje u rad, gospodarstvo, suvremenu tehnologiju i društvo. Nesumljiva je odgojna vrijednost matematike u formiranju ličnosti, razvoju intelekta, logičkog mišljenja . . . I kako pomiriti ova oprečna mišljenja. Da li to znači da treba "izbaciti" klasičan način poučavanja jer je zastario ili sve treba raditi tj. poučavati samo rabeći tehnologiju ili bi trebalo naći dobru mjeru klasičnog poučavanja i tehnologije tako da se zadovolje odgojno – obrazovni aspekti matematike. Tehnologija sama po sebi bez dobre metodičke strategije više odmaže nego što pomaže. Da li to znači da opet treba pisati nove udžbenike, jer . . . osnovni nedostatak većine školskih udžbenika jest što se zbirka zadataka sadržana u njima sastoji od rutinskih zadataka. Rutinski primjer je primjer s uskim područjem primjene, on služi samo kao ilustracija jednog pravila i daje praksu za primjenu jednog pravila /George Polya, Matematičko otkriče, HMD, Zagreb, 2003./ ili postoji neka knjiga koja može dati metodičke smjernice učiteljima kako postupiti u modernizaciji nastave matematike? Na sreću ne tako davno prevedena je knjiga Standardi matematike – grupe vrsnih matematičara praktičara. U toj knjizi dana je vizija kako bi trebali izgledati idealni nastavni planovi iz matematike, kada, kako i što poučavati uz primjere višestruke namjene. Standardi matematike pokrivaju uzrast od predškolskog doba pa do mature. Interes našeg razmatranja biti će standardi nastavnog plana matematike od 5. do 8. razreda. Želja nam je proučiti svaki od tih standarada, te pronaći primjer iz udžbeničke literature koji ga najbolje ilustrira tj. kako postići ne samo usvajanje teoretskih matematičkih znanja već kako ista primijeniti u različitim svakodnevnim sitacijama jer matematika je oko nas. Standardi matematike od 5. do 8. razreda mogu se podijeliti na: 1. standard – Matematika kao rješavanje problema, 2. standard – Matematika kao sporazumijevanje, 3. standard – Matematika kao zaključivanje, 4. standard – Matematičke veze, 5. standard – Brojevi i brojevne veze, 6. standard – Brojevni sustavi i teorija brojeva, 7. standard – Računanje i procjena, 8. standard – Zakonitosti i funkcije, 9. standard – Algebra, 10. standard - Statistika, 11. standard – Vjerojatnost, 12. standard – Geometrija, 13. standard – Mjerenje. Prije proučavanja standarda trebalo bi zapisati obilježja koja bi nastavni plan matematike od 5. do 8. razreda trebao imati. Mišljenja smo da bi u nastavni plan trebale biti uključene i problemske situacije koje stvaraju potrebu za novim idejama i pokreću učenike ; trebalo bi podučavati širok raspon tema (brojevne sustave, procjenu, algebru, statistiku, vjerojatnost, geometriju i mjerenja), trebalo bi implementirati tehnologiju i njenu uporabu jer ta sredstva ako se koriste odgovorno daju novi smisao poučavanju matematičkih sadržaja.

poučavanje matematike, standardi, matematika kao rješavanje problema, matematika kao sporazumijevanje, matematika kao zaključivanje, matematičke veze, brojevi i brojevne veze, brojevni sustavi i teorija brojeva, računanje i procjena, zakonitosti i funkcije, algebra, statistika, vjerojatnost, geometrija, mjerenje

nije evidentirano