hrvatski

Primarna, sekundarna i tercijarna prevencija respiratornih bolesti u starijih ljudi

U mortalitetnoj analitičkoj strukturi vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj 2003. godine udio umrlih 65 i više godišnjaka od bolesti dišnog sustava iznosi dramatičnih 87, 49% u ukupno 2662 umrlih od te skupine bolesti, što je za 2, 59% više u odnosu na 2002. godinu. U Gradu Zagrebu u 2003. godini taj udio iznosi visokih 86, 09% u ukupno 381 umrlih od promatrane skupine, što u odnosu na 2002. godinu predstavlja porast od 1, 09%. U skupini bolesti dišnog sustava, u osoba starijih od 65 godina, osobito značenje ima veličine pojave pneumonija kao uzroka smrti, ujedno izbježivog uzroka smrti u ranjivoj skupini starijih ljudi, s udjelom od 88, 04 % u ukupno 209 osoba umrlih od pneumonije u Gradu Zagrebu, što predstavlja 1, 83% više umrlih u odnosu na prethodnu godinu. U ukupno 587667 hospitaliziranih bolesnika u Hrvatskoj u 2003. godini, bolesti dišnog sustava pojavljuju se s udjelom od 8, 46% (N=49695). Analizirajući navedenu skupinu bolesti u odnosu na dobne skupine uočljiv je značajan udio od 28, 28% gerijatrijskih bolesnika od 65 i više godina (N=14053) što u odnosu na 2001. godinu predstavlja porast od 4, 76%. Gerontološka analiza udjela hospitalizacija gerijatrijskih bolesnika u dobi od 65 i više godina u Hrvatskoj 2003. godine po pojedinim vodećim dijagnozama u skupini bolesti respiratornog sustava, ukazuje na osobito značenje veličine pojave kronične opstruktivne bolesti pluća (J44) koja se kod njih javlja s udjelom od 70, 23% u ukupno 6235 hospitalizacija starijih bolesnika. Na drugom mjestu u gerijatrijskih bolesnika nalaze se pneumonije (J15 i J18) čiji udio iznosi 44, 59% unutar 8708 hospitalizacija uzrokovanih pnemonijom. Gerontološko-javnozdravstvena istraživanja pokazala su da provedba definiranih zdravstvenih mjera Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih ljudi, a koji uključuje i Program primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude ima značajnu ulogu u smanjenju zdravstvenih poteškoća u starosti kao i u promjeni strukture pobola i smrti staračkog pučanstva i od bolesti dišnog sustava uz očuvanje njihove funkcionalne sposobnosti. Uvjetovano je to pretpostavkom o učincima što djelotvornije, primjerenije, svrsishodnije, dostupnije i racionalnije zaštite zdravlja i gerijatrijske zdravstvene zaštite starijih ljudi. To je moguće ostvariti prije svega sveobuhvatnom procjenom funkcionalne sposobnosti te zdravstvenog stanja starijeg čovjeka kao i utvrđivanjem njegovog negativnog zdravstvenog ponašanja što uključuje odbijanje i neprovedbu cijepljenja protiv gripe gerijatrijskih bolesnika u kojih se onda učestalo kao komplikacija pojavljuje pneumonija ujedno i njihov učestali uzrok smrti.

primarna ; sekundarna i tercijarna prevencija ; respiratorne bolesti ; starije osobe

nije evidentirano