hrvatski

Učestalost senzibilizacije na pelude u odrasle populacije s atopijom u Zagrebu i okolici

Alergije se nameću zadnjih 40 godina kao bolesti modernog načina življenja od kojih pobolijeva sve više ljudi. Za dramatičan rast prevalencije ovih bolesti koji se bilježi od druge polovice XX. stoljeća nema jedinstvenog objašnjenja. Postavlja se pitanje da li je to posljedica sveukupnih promjena u civilizaciji čovjeka, ekonomskih, političkih, kulturoloških, meteoroloških, ekoloških ili drugih nepoznatih čimbenika. Cilj rada temeljio se na hipotezi da je u zadnjih 15-tak godina došlo do promjene u strukturi učestalosti senzibilizacije na pojedine aeroalergene u odrasle populacije s atopijom u Zagrebu i široj okolici, te se željelo utvrditi strukturu učestalosti senzibilizacije na pojedine peludi u odrasle populacije s dišnim smetnjama, utvrditi postoje li promjene u senzibilizaciji odrasle populacije s dišnim smetnjama na pojedine aeroalergene te utvrditi postojanje eventualne promjene učestalosti senzibilizacije na pelud Ambrozije u ispitivanom razdoblju. Provedenom retrogradnom analizom zdravstvenih kartona alergološke ambulante u vremenu od 1991. do 2004. godine izlučen je 5591 ispitanik koji je alergološki testiran u tom razdoblju. U analizu je po skupinama uključeno 794 ispitanika u skupini 1991.-1994. god., 814 u skupini 1995.-1999. god., te 969 u skupini 2000.-2004. god. čiji su kartoni sadržavali sve potrebne podatke o dobi, spolu, stručnoj spremi, mjestu stanovanja, uputnoj dijagnozi, dominantnim simptomima, nalazu ubodnog kožnog testa (SPT), ukupnom i specifičnom IgE. Statistička raščlamba provedena je u statističkom programskom paketu Statistica, Kernel release 5.5 A (StatSoft, Inc. Tulsa, OK). Kao statistički značajna korištena je razina značajnosti P<0, 05. Kao rizični čimbenici za senzibilizaciju na pelud stabala, trava i korova utvrđeni su desetljeće rođenja (OR, 1, 21 ; 1, 62 ; 1, 38 ; P<0, 0001 za sve), spol (OR, 0, 66 ; 0, 64 ; 0, 76 ; P<0, 008 za sve), razina edukacije (OR, 1, 19 ; 1, 18 ; 1, 17 ; P<0, 0001 za sve) te mjesto stanovanja (OR, 1, 23 ; 1, 26 ; 1, 16 ; P<0, 05 za sve). Utvrđeno je da udio senzibiliziranih osoba na pelud statistički značajno raste od perioda 1991.-1994. prema periodu 2000.-2004. godine (sa 64, 8% na 77, 6% ; P<0, 001 za trend) uz značajan porast udjela senzibiliziranih na pelud korova (s 43, 7% na 55, 7% ; P=0, 002 za trend) dok se udio senzibiliziranih na druge dvije grupe peluda (trava i stabala) nije statistički značajno povećavao (trave, s 46, 3% na 45, 4% ; P=0, 972 za trend ; stabla, s 33, 9% na 38% ; P=0, 131 za trend). Utvrđen je statistički značajan pad udjela senzibiliziranih osoba na grinje (sa 63, 2% na 45, 9% ; P<0, 001 za trend). Statistički značajan porast udjela zabilježen za senzibilizaciju na pelud limundžika (21, 82%, 39, 56%, 34, 23%, P=0, 004 za trend), i divljeg pelina (21, 82%, 40, 22%, 34, 23%, P=0, 005 za trend). Utvrđena je izrazita unakrsna reaktivnost za senzibilizaciju na limundžik i divlji pelin (OR, >106, osjetljivost, 99, 25% ; specifičnost, 100%, P<0, 001). Usprkos svim ograničenjima ove studije koja prvenstveno proizlaze iz selekcijske pristranosti temeljem rezultata ove studije moguće je zaključiti da je vidljiva značajna promjena u udjelu senzibilizacije na različite alergene te na različite skupine peludnih alergena uz značajnu promjenu spektra senzibilizacije u ispitivanom 15-godišnjem razdoblju. Navedene rezultate je potrebno provjeriti provođenjem odgovarajuće epidemiološke studije.

senzibilizacija ; peludi ; atopija ; Zagreb

nije evidentirano