hrvatski

Umirovljeni liječnici kao suprovoditelji i supromotori zaštite zdravlja starijih ljudi

Osnove za zdravo aktivno starenje, uz očuvanje funkcionalne sposobnosti i unapređivane zdravlja u dubokoj starosti, postavljaju se u vrlo ranoj dobi vlastitim odlukama i pozitivnim zdravstvenim ponašanjem, promišljenom zaštitom zdravlja primjenom preventivnih zdravstvenih mjera. Primjena Programa preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude glavni je argumentirani čimbenik za gerontološki individualan pristup u rješavanju problematike zaštite zdravlja starijih ljudi. Osim zdravstvenog sustava on uključuje socijalni, mirovinski, gospodarstveni i obrazovni, uz sustav rada i znanosti. Stariji ljudi nisu homogena skupina. Oni ne doživljavaju sebe kao odvojenu populacijsku skupinu nego predstavljaju sastavni integralni dio zajednice u kojoj aktivnim uključivanjem žive, rade i stvaraju. Zato zaštita zdravlja staračkog pučanstva postaje glavnim pokazateljem napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Naglašavamo i prijedlog Centra za gerontologiju ZZJZGZ - Referentnog centra Ministarstva zdravstva Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih ljudi za promjenu naziva mirovina u novi naziv – zaslužnica. Osnovni je gerontološki postulat, općeprihvaćen u Hrvatskoj i u Europi, da starost treba zdravo i aktivno živjeti, a ne pasivno proživljavati. To znači da prestankom radnog odnosa ljudi ne odlaze u stanje mirovanja, što sugerira neprimjereni dosadašnji hrvatski naziv mirovina. Po podacima Hrvatskog liječničkog zbora, u Hrvatskoj je 2003. godini Zbor imao 652 člana umirovljenih liječnika koji su 18%- tnim udjelom aktivno uključeni u Hrvatsko društvo umirovljenih liječnika Hrvatskoga liječničkog zbora. Njihova je aktivna uloga važna i u djelatnosti Hrvatske liječničke komore s obzirom na dragocjena iskustva koja posjeduju, te sakupljeno medicinsko znanje, umijeće stečeno dugogodišnjom vrijednom i stalnom usavršavajućom zdravstvenom djelatnošću različitih specijalnosti i subspecijalnosti. Mogli bi navesti mnoga imena naših uglednih umirovljenih liječnika koji su vrlo aktivni i plodonosni na stručnom i znanstvenom planu. Novim prijedlogom Zakona o liječništvu čl. 13. regulirano je davanje odobrenja za samostalan rad liječnika određenih Statutom Hrvatske liječničke komore kojim se omogućuje davanje licenci za rad liječniku do 75 godina života neovisno što je Zakonom o radu propisan odlazak u mirovinu s navršenih 65 godina života. Starije osobe, koje su cijeli život bile izrazito intelektualno aktivne u svojoj djelatnoj medicinskoj struci, udaljavaju se s radnog mjesta legislativnim propisima, ne koristeći se njihovim bogatim radnim iskustvom u prijenosu znanja, umijeća i medicinskih vještina na mlađe generacije liječnika, zaboravljajući pri tome nedvojbenu upotrebu trajne izobrazbe liječnika tijekom cijeloga njihovog radnog vijeka. Gerontološki pokazatelji o očekivanom odlasku liječnika zaposlenih u hrvatskom zdravstvu u starosnu mirovinu po kriteriju navršenih 60 godina (žene) i 65 godina (muškarci). Nikako se ne smije zaboraviti ni iskazana aktivna djelatnost umirovljenih liječnika, profesora različitih medicinskih specijalističkih struka koji su s udjelom od 27, 93% od ukupnih 358 članova Hrvatske akademije medicinskih znanosti uključeni u njezinu djelatnost. Kroz povijest su nadmoćnu stvaralačku snagu dokazali brojni genijalni ljudi i u dubokoj starosti. Pozitivnih primjera funkcionalne sposobnosti starijih ljudi i u dubokoj starosti danas je sve više u svijetu s obzirom na ubrzani porast staračkog pučanstva, poglavito u ukupnoj razvijenoj zapadnoj populaciji. Zbog toga je negospodarstveno i neučinkovito ne koristiti njihov stvaralački potencijal s obzirom na životna i radna iskustva te znanja koja posjeduju. Osobito je važna gerontološka znanstvena spoznaja da stariji ljudi nisu homogena skupina već je nedvojbeno nužan individualan gerontološki pristup umirovljenom starijem čovjeku ovisno o utvrđenoj njegovoj funkcionalnoj sposobnosti što je potvrđeno brojnim hrvatskim i europskim gerontološkim istraživanjima. Njemački poslodavci su tako legislativno poreznim bonusima stimulirani da zadrže penzionirane starije djelatnike koji su funkcionalno sposobni te mogu prenositi svoja radna iskustva i znanja na djelatnike koji su naslijedili njihova radna mjesta. To je svrhovito radi sprječavanja ponavljajućih pogrešaka u trajnom radnom djelovanju.

umirovljeni liječnici, zaštita zdravlja, stariji ljudi

nije evidentirano