hrvatski

Stanje i perspektiva tjelesne i zdravstvene kulture na visokoškolskim učilištima u Puli kao dio svakodnevnog života

Rezultati istraživanja potvrđuju da se sa dva sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture tjedno ne mogu razvijati nikakve navike za vježbanje. Razina antropoloških obilježja, te motoričkih znanja i dostignuća, koji prezentiraju ne samo ciljeve i zadaće nastavnog plana i programa, već i kvalitetu i kvantitetu zdravlja mladih, dokazuju da je vježbanje primarna potreba bez koje je nezamisliv suvremen, kvalitetan način života, pa i opstanak u suvremenom društvu, koji je uvjetovan visokim stupnjem zdravlja. Posljedice sjedilačkog načina života “ i danas, i sutra, i jedan i drugi tjedan, mjesec ili godinu, uz ostalo, različita su nepovoljna stanja pa i patološkog karaktera koja negativno utječu na određene funkcije njihova organizma’ ’ . Zabrinjavajuće je takvo stanje kod mladih, posebno kod ženske populacije, čime je njihova, a i naša budućnost upitna. Promjene su nužne i moguće su uz veća financijsko - materijalna ulaganja u informiranje putem masmedija (TV, radio, internet, dnevni tisak, film i dr.). Potrebna je izgradnja suvremenih sportskih objekata u mjestu stanovanja i rada. Potpora društva se očekuje i u školovanju stručnih kadrova i njihovom konstantnom obrazovanju. Daleko, više se mora uvažavati značaj kadrova. Raditi na daljnjoj afirmaciji kineziološke znanosti i brzi protok njezinih informacija od spoznaje do primjene. Uspostaviti kvalitetniju komunikaciju državnih, lokalnih struktura i mladih ljudi s odgojno - obrazovnim institucijama u svrhu kvalitetnije edukacije mladih i uključivanje studentske populacije u različite oblike vježbanja i sportske aktivnosti, u čemu Hrvatska ima i dugu tradiciju.

Tjelesna i zdravstvena kultura; studenti; svakodnevni život

nije evidentirano