hrvatski

Razine sulfata u vodama Dalmacije

Cilj rada je istražiti razine sulfata u izvorskoj, površinskoj i podzemnoj vodi u Dalmaciji u 2005. godini. Ukupno je ispitano šezdeset. Srednje razine sulfata bile su u izvorskoj vodi od 7, 11 do 164 mg/l sulfata, u površinskoj vodi od 7, 9 do 172 mg/ l sulfata i u podzemnoj vodi od 19, 7 do 158 mg/l sulfata. U izvorskoj su vodi sulfati bili od 14, 5 do 94, 4 %, u površinskoj vodi od 8, 6 do 100 % i u podzemnoj vodi od 59, 9 do 101%. Prema koeficijentu korozivnosti K (odnos zbroja klorida, sulfata i karbonatne tvrdoće) 83% izvorske vode svrstava se u nekorozivnu vodu(K manji od 0 2), a 17% u slabo korozivnu (K od 0, 2 do 0, 65) ; 84% površinska voda svrstava se u nekorozivnu vodu, a 16% u veoma korozivnu (K veći od 0, 65). Sva istražena podzemna voda veoma je korozivna. Od svih ispitanih 60 voda, 91, 7% voda se svrstava u hipolaksativnu vodu i 8, 3% voda u normolaksativnu vodu. Sulfati nisu ni na jednoj mjernoj postaji bili veći od preporučene razine do 250 mg/l, sulfata koja je svojstvena hipolaksativnoj i normolaksativnoj vodi. Vodu za piće podijelili smo na hipolaksativnu (< 100 mg/l sulfata), normolaksativnu (od 101 do 250 mg/l sulfata), i hiperlaksativnu(>250 mg/l sulfata), tako što smo količinu sulfata povezivali unaprijedno s laksativnim učinkom, znajući da povećana količina sulfata u vodi utječe na rad crijeva, pa ima laksativni učinak. S informatičkoga stajališta zdravstvene podatke treba svrstati u baze podataka koje mogu biti kao metodološko polazište za proučavanje utjecaja sulfata na ljudsko zdravlje. Za to bi epidemiološke rasprave trebale povezati različite razine sulfata u vodi s drugim čimbenicima koji utječu na ljudsko zdravlje.

sulfati; ljudsko zdravlje; Dalmacija

nije evidentirano