Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kakvoća izvorskih voda Dalmacije (CROSBI ID 143716)

Prilog u časopisu | stručni rad

Štambuk-Giljanović, Nives Kakvoća izvorskih voda Dalmacije // Hrvatska vodoprivreda, 5 (1996), 45; 35-40

Podaci o odgovornosti

Štambuk-Giljanović, Nives

hrvatski

Kakvoća izvorskih voda Dalmacije

Izvorska se voda u Dalmaciji dosta razlikuje prema sadržaju ukupne i karbonatne tvrdoće. Povećana tvrdoća posljedica je povećanoga sadržaja kalcijeva sulfata u vodi Vrgorskoga polja i Baćine, kalcijeva i magnezijeva klorida u crpilištu Jelsi, a povećana količina otopljenoga ugljikova dioksida u vodama Bokanjačkoga blata. Sadržaj otopljenih mineralnih soli brojnih izvora u Dalmaciji je 200-250 mg/l. U vodi na području Imotskoga, Vrgorca i Baćine mineralizacija je 300-400 mg/l. Prema omjeru sulfat/klorid izvorska se voda svrstava u kišničku, sulfatnu i kloridnu vrstu.Izvorska voda kišničke vrste služi za vodoopskrbu. Voda sulfatne vrste pripada slijevu Imotskoga polja, Vrgorskoga polja i izvorima na desnoj obali Neretve, područje Baćine.Na vodu na otocima utječe more, utječe na povećani sadržaj magnezijeva i natrijeva klorida. U kišničkoj vodi najboljega sastava koeficijent korozivnosti K manji je od 0, 25. U sulfatnoj vodi taj je koeficijent veći, a obično je najveći u kloridnoj vodi, i to veći od 0, 65, pa ta voda pokazuje veliku sklonost prema korozivnosti.

izvorske vode; kakvoća vode; Dalmacija

nije evidentirano

engleski

The quality of spring waters in Dalmatia

nije evidentirano

spring waters; water quality; Dalmatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

5 (45)

1996.

35-40

objavljeno

1330-321X

Povezanost rada

nije evidentirano