hrvatski

Pulski glazbeni život u razdoblju fašističke diktature 1926.- 1943.

Za vrijeme fašističke dikatature u Puli je provedena sveobuhvatna reorganizacija glazbenog života: uobičajene su poslove impresarija i organizatora koncerata postupno preuzela potporna društva, ni jedan glazbenik nije smio nastupati ako nije za to dobio dozvolu od fašističkog sindikata glazbenika, u gradu nije smjela djelovati ni jedna neovisna glazbena amaterska udruga, za organizaciju sezona u Areni osnovano je posebno poduzeće koje je dobivalo subvencije od za to nadležnih korporacija, unatoč pomanjkanju sredstava i kadrova u gradu su, u skladu s naredbama fašističke središnjice, povremeno djelovali orkestri i komorni sastavi a u školske je programe uvedena nastava glazbe te praksa koncertiranja, kako bi se afirmirao instrumentalni repertoar. S druge strane, unatoč direktivama i preporukama, režimu nije uspjelo iskorijeniti modu slušanja i izvođenja tzv. “ zabavne” glazbe, niti u potpunosti sprovesti poštivanje naredbe da na svakom koncertu trećina repertoara bude sastavljena od djela talijanskih autora. Usprkos svim naporima vladajuće oligarhije, ne možemo govoriti o tome da je fašističkom režimu uspjelo “ izumiti” neku svoju glazbu prepoznatljivih skladateljsko-tehničkih konotacija, kao što im je to primjerice uspjelo s arhitekturom. Bilo bi nepošteno međutim, tvrditi da upliv politike u glazbena zbivanja Puli nije donio ništa dobrog. Brojni umjetnici svjetskoga glasa, bez posredovanja fašističkih čelnika, teško da bi gostovali u tom malom provincijskom središtu. Djelatnost domicilnih glazbenika pak, bila je u punoj većoj mjeri glas političkog diktata i potreba za pukim preživljavanjem osiromašenih pulskih svirača i pjevača negoli unutarnji poriv za iskazivanjem umjetničkih dostignuća

Pula; glazba; fašizam

nije evidentirano