hrvatski

Socijalni identitet u Hrvatskoj

Prilog pod naslovom Socijalni identitet u Hrvatskoj (I. Cifrić/K. Nikodem) prikazuje osnovne rezultate empirijskog istraživanja, koji se u drugim prilozima analiziraju s obzirom na relacijske identitete. Utvrđeno je da najveći postotak ispitanika drži da je važan osjećaj pripadanja najužoj rodbini, obiteljskoj lozi i naciji. Manje su važni elementi povezanosti s ljudima istih političkih uvjerenja, radnom kolektivu, profesiji ili Europi. Četiri dimenzije socijalnog identiteta operacionalizirane su u jednom instrumentu sa 24 čestice (tvrdnje) na kojemu je primijenjena komponentna analiza pod GK kriterijem redukcije dimenzionalnosti (faktorska analiza) kojom je utvrđeno pet faktora, odnosno empirijskih dimenzija socijalnog identiteta: « ; kulturna» ; , « ; socio-profesionalna» ; , « ; regionalna» ; , « ; nacionalno-vjerska» ; i « ; susjedsko- lokalna» ; dimenzija. Autori analiziraju i prikazuju povezanost između sociodemografskih obilježja i (a) pojedinih tvrdnji o osjećaju pripadnosti te (b) pet spomenutih dimenzija. U članku je također pokušaj empirijskog utvrđivanja obilježja « ; generacijskog identiteta» ; .

identitet, hrvatsko društvo, dimenzije socijalnog identiteta

nije evidentirano