Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 359237

Utjecaj opterećenja trsa na kakvoću vina cv. graševina bijela


Hruškar, Miodrag, Jakobović, Snježana, Bukovčan Renata, Alpeza, Ivana; Kubanović, Veronika, Gašparec-Skočić, Ljiljana, Živković, Pero
Utjecaj opterećenja trsa na kakvoću vina cv. graševina bijela // Zbornik radova, 41. Hrvatski&1.Međunarodni znanstveni simpozij agronoma, 2006.
Opatija, Hrvatska, 2006. str. 729-730 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Utjecaj opterećenja trsa na kakvoću vina cv. graševina bijela
(Impact of bud loading on wine quality of cv. riesling italico)

Autori
Hruškar, Miodrag, Jakobović, Snježana, Bukovčan Renata, Alpeza, Ivana ; Kubanović, Veronika, Gašparec-Skočić, Ljiljana, Živković, Pero

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova, 41. Hrvatski&1.Međunarodni znanstveni simpozij agronoma, 2006. / - , 2006, 729-730

Skup
41. Hrvatski&1.Međunarodni znanstveni simpozij agronoma, 2006.

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.-17. 02.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Graševina ; kakvoća mošta i vina ; opterećenje trsa ; prinos
(Riesling italico ; wine and must quality ; bud loading ; yield)

Sažetak
Uobičajeni uzgojni oblik u vinogorju Kutjevo je dvokrak, tj. "bordoški uzgoj". Kod povećanog broja trsova po jedinici površine prelazi se na uzgojni oblik Guyot, a vrlo gusti sklop uvjetuje još izraženiju rezidbu (po trsu svega 8 pupova). Kod nekih sorti vinove loze je to opravdano jer mogu dati rod na prvim pupovima od baze, međutim za graševinu je poznato da ona najveći rod daje od petog do devetog pupa. Pokus je postavljen na dva uzgojna oblikarezidbe (dvokrak s 24 pupa i kratki rez sa 8 pupova po trsu). Određeni su ampelografski parametri i provedena je fizikalno-kemijska analiza mošta i vina. Prinos je kod kratke rezidbe trostruko niži u odnosu na dugu rezidbu. Slador je u grožđu bio viši kod kratke rezidbe što je rezultiralo višim sadržajem alkohola i ekstrakta u vinu. U vinu duge rezidbe bio je viši sadržaj ukupne kiselosti, kalija i kalcija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)