hrvatski

Ilirizam, cenzura i biedermeier

Glavna zamisao ove knjige bila je dokazati povezanost austrijske i hrvatske kulture i književnosti sredinom 19. stoljeća. Njih povezuje austrijska cenzura, pa spisi austrijske cenzure koji se čuvaju u Zagrebu čine istraživački korpus ovog djela. Sudeći po spisima cenzura je izvršila snažan utjecaj na književnost i knjižarstvo toga doba. Nadzirala ih je na svakom koraku, ali je unatoč svemu dopuštala tiskanje rječnika, knjiga i časopisa.Veliki broj imena na koja se nailazi u spisima austrijske cenzure (Ljudevit Gaj, Jan Kollár, Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinović) povezuje književni časopis "Danica". Stoga je i "Danica" uzeta kao važan izvor književnog stvaranja tog razdoblja. Prikazujući književnost biedermeiera i uspoređujući je s književnošću ilirizma kao zajednički žanr obrađuje se balada. U baladi ilirizma pronađeni su biedermeierski elementi, a balada biedermeiera bila je pod paskom cenzure. U njoj se ostvarila skrivena i umjerena kritika cenzure kao negativnog popratnog elementa društva toga doba.

ilirizam; cenzura; biedermeier; balada; Lenau

nije evidentirano