hrvatski

Kvaliteta života starijih osoba - razlike između zdravog i bolesnog starenja

Neizbježivo se nameće potreba trajnog unapređivanja i razvoja gerontologije i gerijatrije te gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti u zaštiti zdravlja cjelokupnog hrvatskog pučanstva s obzirom na rastuće zdravstvene potrebe starijih osoba. Sveobuhvatne implikacije starenja hrvatskog pučanstva sa već 17, 1% udjelom 65 godišnjaka (procjena 2004.g., 2001.g. – 15, 62%) poglavito se odražavaju na promijenjenu strukturu korištenja zdravstvene zaštite s porastom gerijatrijske zdravstvene potrošnje.Zbog tog utvrđivanje, praćenje, proučavanje i evaluacija, te planiranje zdravstvenih potreba starijih osoba u ranijoj (65-74 godine), srednjoj (75-84 g.) i dubokoj starosti 85 i više godina postaje najznačajniji javnozdravstveni indikator o napretku ili propustima u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Gerontološko-javnozdravstvena djelatnost prioritetna je djelatnost primarne zdravstvene zaštite po županijskim Zavodima za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Hrvatske, čija je osnovna zadaća vođenje Registra zdravstvenih potreba starijih osoba, u cilju izradbe primjerenog Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj uz njegovu trajnu evaluaciju. Primjerenost Programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba u odnosu na veličinu pojavnosti njihovih zdravstvenih potreba, a koja uključuje primjenu Programa prevencije rizičnih čimbenika nastanka bolesnog starenja. Učinkovita, dostupna i evaluirana gerijatrijska zdravstvena skrb značajno doprinosi unapređivanju zdravlja i funkcionalne sposobnosti starijih osoba, a time i njihovog kvalitetnijeg življenja i neovisnosti o tuđoj pomoći i u dubokoj starosti.

starija osoba ; zdravo i bolesno starenje ; gerontologija ; gerijatrija ; gerontološko-javnozdravstvena djelatnost

nije evidentirano