hrvatski

Obilježja rane komunikacije u djece s perinatalnim ozljedama mozga

U radu se prikazuje dio rezultata longitudinalne studije kognitivnog i komunikacijskog razvoja djece s perinatalnim ozljedama mozga i kontrolne skupine djece bez čimbenika neurorazvojnih rizika. Prema istraživačkom protokolu djeca su do napunjene 3 godine pozivana na ispitivanje svakih 6 mjeseci. Cilj ovog rada je opisati obilježja komunikacije u fazi prijelaza iz predjezične u jezičnu fazu komunikacijskog razvoja te u tim obilježjima usporediti skupinu s perinatalnim ozljedama (N=16) s kontrolnom (N=5). Stoga su obilježja komunikacije analizirana neposredno prije negoli je dijete u svom aktivnom vokabularu imalo 50 ili više riječi što se smatra uobičajenim kriterijem za prijelaz iz predjezične u jezičnu fazu komunikacijskog razvoja. Za procjenu obilježja komunikacije korištena je video-analiza interakcija roditelj-dijete u igri i dva upitnika za procjenu komunikacijskog razvoja. Mentalni razvoj određen je Bayley ljestvicom mentalnog razvoja. S obzirom na velike razlike u pogledu kognitivnog razvoja u kliničkoj skupini rezultati su zasebno prikazani za djecu s mentalnim kvocijentom većim od 69 (N=11) i za onu s manjim od 69 (N=5). Analiza rezultata ukazuje na niz razlika među skupinama. Skupina s perinatalnim oštećenjem ima u prosjeku znatno duži period predjezične komunikacije, tempo interakcijskih razmjena je sporiji, a roditelji preuzimaju dominantnu ulogu u komunikaciji te često potiču dijete bez pravog osjećaja za optimalno vrijeme uključivanja u komunikacijsku razmjenu. Sva navedena komunikacijska obilježja i razlike u odnosu na kontrolnu skupinu upućuju na potrebu rane intervencije u djece s perinatalnim ozljedama mozga.

djeca s pre/perinatalnim ozljedama mozga; predjezična komunikacija; komunikacijske funkcije; komunikacijska sredstva

nije evidentirano