hrvatski

Kvaliteta sekundarne prevencije u koronarnoj bolesti: istraživanje u ordinaciji obiteljskog liječnika

Cilj. Istražiti kvalitetu sekundarne prevencije u bolesnika s koronarnom bolesti (KB) koju provode obiteljski liječnici (LOM). Ispitanici i metode. Istraživanje je bilo opažajno, retrospektivno, za godinu 2006. u 6 ordinacija opće medicine s kompjutoriziranom bazom podataka. Uzorak su sačinjavali svi bolesnici s dijagnozom KB (MKB I20-I25). Za potrebe istraživanja sačinjen je anketni upitnik kojim se prikupilo sociodemografske podatke o liječniku (dob, spol, specijalizacija, tip ordinacije, veličina liste pacijenata u skrbi), a iz zdravstvenih kartona o bolesniku (dob, spol, bračni status, razina obrazovanja, pobola, registracija mjerenja arterijskog tlaka i laboratorijskih analiza krvi za kalendarsku godinu 2006), upisanih podataka o pušenju, visini, težini, indeksu tjelesna mase (BMI) i kontinuirane medikamentne terapije KB. Za procjenu kvalitete je uzeto sedam kriterija dobre sekundarne prevencije: propisivanje četiri lijeka koji dokazano smanjuju mortalitet u bolesnika s KB, analiza serumskih lipida i mjerenje arterijskog tlaka ≥ 1x godišnje, te bilježenje čimbenika kardiovaskularnog (KV) rizika (pušačkog statusa, visine, težine i BMI) u zdravstveni karton bolesnika. Rezultati. U 117 bolesnika s KB, [69 (59%) muškaraca i 48 (41%) žena], životna dob ispitanika bila je 68, 22± 9, 42 godine, tjelesna visina 173, 12± 8, 35 cm, težina 81, 42± 14, 29 kg, BMI 29, 57± 11, 86 kg/m2. Arterijska hipertenzija zabilježena je u 89, 2% ispitanika s KB, a dijabetes u 61, 5%. Infarkt miokarda imalo 73%, a reinfarkt 7, 7% ispitanika. 81% ispitanika uzima acetilsalicilnu kiselinu (ASK), 75, 2% β -adrenergičke blokatore, 73, 6% ACE-inhibitore, 7, 5% AT1R-antagoniste, a 77, 7% statine. Konkomitantno sva četiri lijeka uzimalo je 27, 35%% ispitanika. Arterijski tlak je izmjeren kod 89, 7% ispitanika (sistolički 135, 74± 14, 52 mm Hg, dijastolički 81, 87± 8, 22 mm Hg) a lipidogram je načinjen u 81% najčešće dvaput (46, 8%). Uricemija je zabilježena u 67, 52% (322, 20± 92, 57μ mol/l), glikemija u 86, 1% (6, 35± 2, 23 mmol/l), a HbA1c u 26, 5% (7, 23± 1, 27 %) ispitanika. Pušački status evidentiran je u 59, 6% ispitanika (21, 5% je aktualnih, 16, 9% bivših, a 61, 5% nepušača), tjelesna visina u 57, 8%, težina u 59, 5%, BMI u 57, 1%, a opseg struka (WC) u 13, 2% ispitanika. Zadovoljavajuća kvaliteta sekundarne prevencije u KB, od strane LOM, prema svih sedam odabranih kriterija utvrđena je u 23, 93% ispitanika. Dob LOM-a iz našeg istraživanja bila je 47, 82± 6, 79 godina, radni staž 22, 95± 6, 29 godina, a veličina liste pacijenata za koje skrbe 1663± 186 osiguranika. Prediktor kvalitetnije sekundarne prevencije u bolesnika a KB bio je manji broj godina radnog staža LOM (do 25) u odnosu na one sa stažem ≥ 26 godina (χ 2=7, 084 , p< 0, 01). Zaključak Iako je u sekundarnoj prevenciji KB važna suradnja s liječnicima drugih specijalnosti (shared care), nužno je i poboljšanje kvalitete rada LOM-a. Značajan dio odgovornosti za kvalitetu sekunadrne prevencije snose kardiolozi. Potreba za doedukacijom LOM-a vidljiva je iz našeg podatka kako liječnici s manje godina radnog staža, a bliže edukativnom procesu imaju pokazatelje kvalitetnijeg rada u sekundarnoj prevenciji KB.

Koronarna bolest; sekundarna prevencija; obiteljski liječnik

nije evidentirano