hrvatski

Neki socioekonomski i vjerski aspekti stava o radu nedjeljom u Hrvatskoj

Rad nedjeljom postao je relevantno društveno pitanje tijekom zadnjeg desetljeća, koje prati trenutna tranzicijska kretanja države. Osim političkih rasprava, potaknuo je i preispitivanje društvenih vrijednosti vezanih uz normu rada. Ovo je također vidljivo iz deskriptivnih podataka dobivenih u ovom istraživanju, koje je provedeno 2005. godine unutar omnibus ankete (N=1000) na reprezentativnom uzorku populacije RH. Većina sudionika istraživanja kupuje nedjeljom (65%), no najviše ih kupuje u malim dućanima (44.4%). Također, većina smatra kako bi sve (20%) ili tek najnužnije trgovine trebale raditi (37%), dok ih 43% smatra kako bi sve trebale biti zatvorene nedjeljom. Sudionici rad nedjeljom podržavaju prvenstveno zbog materijalne naknade (42%), a glavni razlog protivljenja radu predstavlja mogućnost druženja i odmora s obitelji (21%). Čak 57% sudionika bilo bi voljno raditi nedjeljom uz financijsku kompenzaciju. Uzevši u obzir ove podatke i tranzicijski karakter države, moguće je pretpostaviti kako motivacija za rad nedjeljom prvenstveno proizlazi iz ekonomskih potreba. Suvislo je stoga očekivati kako će socioekonomski status građana u određenoj mjeri određivati stav prema radu nedjeljom. Kako je jedan od glavnih društvenih aktera koji javno izražava svoje stajalište vezano uz rad nedjeljom Katolička crkva, a većina populacije u RH pripada upravo ovom religijskom opredjeljenju, čini se relevantnim razmotriti postoji li i utjecaj religioznog uvjerenja na stav o radu nedjeljom. Obuhvaćajući širu društvenu perspektivu, u ovom je radu razmotren utjecaj stava i religioznosti ispitanika, kao implicitne socijalne norme, u kontekstu socioekonomskog statusa pojedinca unutar proširenog strukturalnog modela koji se zasniva na Ajzen i Fishbeinovoj (1975) teoriji razložne akcije. U postuliranim strukturalnim modelima, stav prema radu nedjeljom visoko je prediktivan (0.80) za ponašanje, koje je iskazano kao latentana varijabla s dva indikatora: kupovanje nedjeljom i namjera rada nedjeljom. Nasuprot tome, relevantnost vjerskih uvjerenja ne pokazuje prediktivna svojstva. Socioekonomski status, iskazan kao latentna varijabla koja proizlazi iz indikatora stupnja urbanizacije te obrazovnog i ekonomskog stupnja ispitanika, umjereno je vezan uz stav prema radu nedjeljom (0.33) i vjerska uvjerenja (-0.40), no isto tako pokazuje i izravnu vezu prema ponašajnoj komponenti stava (0.22). Temeljem dobivenih podataka moguće je zaključiti kako će socioekonomski status građana određivati stav i bihevioralnu komponentu stava prema radu nedjeljom, pri čemu su građani višeg socioekonomskog statusa skloniji radu i kupovini nedjeljom. Iako socioekonomski status određuje vjerska uvjerenja, sama uvjerenja nisu relevantna za ponašanje građana, što otvara dodatna pitanja o ulozi i angažmanu Katoličke crkve oko društvenih, političkih i općenito sekularnih tema, ali ukazuje i na dodatnu potrebu za istraživanjima u ovom području.

rad nedjeljom; socioekonomski status; religioznost; teorija razložne akcije; socijalna politika

nije evidentirano