Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 357282

Kako spriječiti i rano otkriti rak


Šamija, Mirko; Strnad, Marija; Ebling, Zdravko
Kako spriječiti i rano otkriti rak, Zagreb: Medicinska naklada, 2007 (prirucnik)


Naslov
Kako spriječiti i rano otkriti rak
(How to prevent and detect cancer early?: draft national program)

Autori
Šamija, Mirko ; Strnad, Marija ; Ebling, Zdravko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, prirucnik, strucna

Izdavač
Medicinska naklada

Grad
Zagreb

Godina
2007

Stranica
91

ISBN
978-953-176-378-3

Ključne riječi
prevencija i rano okrivanje raka; rizična populacija; skrining testovi
(prevention and early detection of cancer; high-risk population; screening tests)

Sažetak
Opće preventivne mjere trebali bi u zdravstvu provoditi timovi školske medicine, timovi obiteljske medicine i izabrani ginekolozi, putem raznih pisanih materijala, a veliki doprinos trebaju dati i obrazovne ustanove, mediji, Hrvatska liga protiv raka te nevladine udruge. b) Upoznavanje pučanstva s rizičnim čimbenicima za rak, posebice s najčešćim sijelima raka te metodama zaštite od spolno prenosivih bolesti, što bi trebali provoditi timovi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti preko individualnih savjeta, tiskanih materijala i primjenom moderne tehnologije. c) Sveobuhvatna skrb za osobe s povećanim rizikom, što uključuje evidentiranje osoba s povećanim rizikom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, provođenje preventivno-zdravstvenih mjera za osobe s povećanim rizikom (zdravstveni nadzor, savjetovanje, zdravstveno prosvjećivanje, učenje zaštitnim i samozaštitnim vještinama), te praćenje socijalnih, obiteljskih, profesionalnih i drugih rizika, planirani preventivni rad, predlaganje potrebnih mjera. Uz timove obiteljske medicine, mogu se uključiti i patronažne sestre. d) Upoznavanje pučanstva s mogućnostima samopregleda i ranog otkrivanja pojedinih sijela raka i potrebom redovitih liječničkih pregleda, što bi trebali provoditi timovi primarne zdravstvene zaštite, obrazovne institucije, Liga protiv raka i nevladine udruge, primjenom moderne tehnologije komuniciranja. e) Edukacija kadrova o kontroli raka, posebice u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, organiziranjem stručnih skupova, provjerom znanja za produženje licence preko stručnih društava i Liječničke komore. f) Uspostavljanje jedinica za promicanje zdravlja i sprječavanje kroničnih masovnih bolesti u zavodima za javno zdravstvo koje će koordinirati aktivnosti u županijama. g) Provođenje i praćenje programa prevencije. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prikuplja podatke i prati izvršenje programa te priprema materijale za Povjerenstvo Ministarstva zdravstva koje ministru zdravstva predlaže potrebne aktivnosti i preventivne mjere. Kad se radi o ranom otkrivanju probirom, Centri za provođenje programa, sustav organizacije pozivanja te praćenje i evaluacija trebali bi se uspostaviti prema sljedećim smjernicama: a) U svakoj županiji treba odrediti centar ili centre za probir. Obiteljski liječnici trebaju upućivati na testove probira, a organizacija treba biti u suradnji i koordinaciji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo (ZJZ), domovima zdravlja i svim jedinicama koje rade pojedine testove probira u županiji. Ukupni podatci se prosljeđuju u središnji registar pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Dojka Ne znamo kako prevenirati rak dojke, zato je nužno što ranije otkrivanje bolesti. Preko 90% bolesnica s karcinomom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza bolesti postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Mamografijom, koja se preporučuje kao metoda za probir, može se otkriti rak dojke do dvije godine prije nego tumor postane dovoljno velik da se može napipati. Podaci ukazuju na smanjenje mortaliteta od raka dojke među ženama koje su bile podvrgnute probiru. U većini zemalja probirom se obuhvaćaju žene u dobi 50 - 69 godina, iako ima i onih u kojima probir počinje od 40. godine života. Ciljevi programa ranog otkrivanja raka dojke su: smanjiti mortalitet od raka dojke za 25% u pet godina nakon početka provođenja programa te povećati postotak otkrivanja raka dojke u početnom stadiju, što će smanjiti troškove vrlo skupog liječenja uznapredovalog stadija bolesti. Ciljna skupina su žene u dobi 50-69 godina, svake druge godine (minimum koji preporučuje EU), što bi godišnje bilo 280.000 žena, a možemo pretpostaviti da obuhvat u najboljem slučaju može biti 80%. Za žene starije od 40 godina idealno bi bilo probir ponavljati svake godine. Testovi za probir su visoko kvalitetna mamografija, klinički pregled između probira i pregled žena koje neće sudjelovati u programu (provodi ga liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti /obiteljski liječnici). Samopregled dojki (od 20 godine života) se ne propagira, nego se samo daju preporuke o mogućim dobrobitima, limitima i ograničenjima, a žene same trebaju odlučiti hoće li ga provoditi. Klinički pregled dojki treba biti dio periodičkih zdravstvenih pregleda svake treće godine za žene do 40. godine života, a potom svake godine. Žene treba educirati da se jave svom liječniku čim primijete bilo kakvu promjenu na dojci. Nakon mamografije očekuje se 4% pozitivnih, što godišnje iznosi oko 11.000 žena za daljnju obradu u županijskim centrima za dijagnostiku i terapiju raka dojke. U Hrvatskoj su to 24 centra (sve županijske bolnice i 4 bolnice u Zagrebu), kao i određeni broj privatnih ustanova koje rade kompletnu dijagnostiku i operacije tumora dojke. Vrat maternice Program ranog otkrivanja raka vrata maternice danas je u Hrvatskoj sastavni dio primarne zdravstvene zaštite žena, a do sada se vršio oportunistički primjenom konvencionalne citologije vrata maternice (svake godine, sve spolno aktivne žene). Zahvaljujući tome u zadnja se tri desetljeća znatno smanjio broj registriranih slučajeva invazivnog raka vrata maternice, ali ne i broj umrlih. Rak vrata maternice u potpunosti je izlječiv ako se otkrije na vrijeme. Dugoročni ciljevi nacionalnog programa ranog otkrivanja su: smanjiti incidenciju invazivnog karcinoma vrata maternice u dobnoj skupini od 25 do 64 godine, za 60% u 9 godina od početka programa te smanjiti mortalitet od invazivnog karcinoma vrata maternice u dobnoj skupini od 25 do 70 godina za 80% u 13 godina od početka programa. Godišnje bi se pozivalo, ispitivalo konvencionalnim Papa-testom te registriralo nalaze žena u dobi od 25 do 64 godine i to s obuhvatom od najmanje 85%. U petoj godini od početka programa u žena u dobi od 31 do 64 primjenjivali bi se tekuća citologija i HPV-test svake pete godine, a ujedno bi se nastavilo s testiranjem žena u dobi od 25 do 30 konvencionalnom ili tekućom citologijom svake tri godine. Očekuje se da će se 85% žena odazvati na poziv na probir (oko 340.000 godišnje), te da će ih 2, 5% imati lezije vrata maternice koje su preteče karcinomu (oko 8.500 godišnje). Daljnji postupak definiran je dijagnostičko-terapijskim postupnikom za premaligne promjene vrata maternice. Debelo crijevo U razdoblju od 1983. do 2002. godina broj novih slučajeva raka debelog crijeva povećao se s 1.196 na 2.663 (125%), a broj umrlih s 840 na 1558 (85%). Do naglog porasta raka debelog crijeva dolazi u dobi iznad 60. godine života (78, 3%), a svega 7, 9% je u dobi do 50 godina. Cilj programa ranog otkrivanja jest smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva za 15% u pet godina nakon početka provođenja programa i postići obuhvat rizičnih skupina stanovništva ranim otkrivanjem raka od 75% do 2015. godine. Specifični ciljevi su ustanoviti incidenciju i prevalenciju raka debelog crijeva u asimptomatskoj (zdravoj) populaciji starijoj od 50 godina, raspoređenost čimbenika rizika, lokalizaciju tumora, stupanj proširenosti i operabilnost ; u što više hrvatskih centara uvesti endoskopsko liječenje ranih (ograničenih na mukozu) i premalignih tumorskih promjena (polipa) ; standardizirati kirurško i medikamentozno liječenje, te indikacije i načine radioterapije ; osnovati Centar za suzbijanje karcinoma debelog crijeva u Hrvatskoj (koordinacijsko tijelo). Ciljna skupina koja se obuhvaća programom su muškarci i žene u životnoj dobi iznad 50 godina. Testiranje okultnog fekalnog krvarenja (FOBT) jednom godišnje ili svake druge godine (ali najmanje svake treće godine). Kod pozitivnih ispitanika na okultno fekalno krvarenje treba učiniti kolonoskopski pregled kako bi se utvrdio uzrok okultnog krvarenja i mogući rak debelog crijeva (s uzimanjem bioptičkih uzoraka i istovremenom endoskopskom terapijom-polipektomijom, ako je ona potrebna). U osoba povišenog i visokog rizika za razvoj raka debelog crijeva potrebno je program ranog otkrivanja raka debelog crijeva započeti u mlađoj dobi. Izvršitelji programa trebaju biti liječnici obiteljske medicine i specijalisti gastroenterolozi endoskopisti. U asimptomatskoj populaciji prosječnog rizika kod 742.000 odazvanih oko 3% biti će FOBT pozitivnih, što čini oko 22.300 stanovnika koje treba kolonoskopirati. Prostata Prostata je jedno od tri najučestalija sijela raka kod muškaraca. Kako dosadašnja istraživanja ne daju dovoljno dokaza da bi se danas poznatim metodama probira mogli postići značajni rezultati u smanjivanju umiranja od raka prostate, preporučuje se rano otkrivanje kod osoba s povećanim rizikom i osoba starijih od 50 godina bez simptoma koje same zatraže pregled. Očekuje se da bi se zdravstvenim prosvjećivanjem i medijskom kampanjom postupno povećao broj muškaraca koji se sami javljaju na pregled. Rano otkrivanje raka prostate treba provoditi sistematski i na području cijele države kod muškaraca u dobi od 40 godina i starijih u slučaju da je kod njihovih krvnih srodnika (otac, djed, braća) od raka prostate bolovala ili boluje bar jedna osoba te kod muškaraca u dobi 50 godina i starijih sa simptomima prostatizma. Digitorektalni pregled, PSA i FPSA su testovi koji se koriste u ovu svrhu. Frekvencija ponavljanja pregleda: ako je test probira bio uredan, pregled za probir treba ponavljati jedanput godišnje. Kod 5-10% pregledanih probirom može se očekivati pozitivan test, te će kod njih trebati provesti daljnju dijagnostičku obradu (biopsija). Test probira (pregled i uzimanje uzorka za PSA) trebao bi raditi urolog (urološka služba) županijske opće bolnice. Za grad Zagreb treba dogovoriti područnu nadležnost pojedinih bolnica. Konzultantsku funkciju za urološke službe županijskih bolnica i biopsiju treba organizirati u 4 regionalna centra.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
219-1081871-2087 - Model ranog otkrivanja raka integriran u praksu obiteljske medicine (Zdravko Ebling, )

Ustanove
Medicinski fakultet, Osijek

Profili:

Avatar Url Mirko Šamija (autor)

Avatar Url Zdravko Ebling (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Šamija, Mirko; Strnad, Marija; Ebling, Zdravko
Kako spriječiti i rano otkriti rak, Zagreb: Medicinska naklada, 2007 (prirucnik)
Šamija, M., Strnad, M. & Ebling, Z. (2007) Kako spriječiti i rano otkriti rak. Zagreb, Medicinska naklada.
@book{book, collectioneditor = {\v{S}amija, Mirko and Strnad, Marija and Ebling, Zdravko}, year = {2007}, pages = {91}, keywords = {prevention and early detection of cancer, high-risk population, screening tests}, isbn = {978-953-176-378-3}, title = {How to prevent and detect cancer early?: draft national program}, keyword = {prevention and early detection of cancer, high-risk population, screening tests}, publisher = {Medicinska naklada}, publisherplace = {Zagreb} }