hrvatski

Utjecaj onečišćenja zraka na učestalost pogoršanja simptoma opstruktivne bolesti pluća u odraslih osoba

Dugogodišnje praćenje onečišćenja zraka pokazuje da je zrak u gradu Zagrebu relativno čist, tj. za većinu onečišćenja unutar preporučenih, a za sve praćene na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada unutar graničnih zakonom predviđenih vrijednosti. Analizirali smo dnevne podatka o koncentracijama dušikovih oksida (mjerenih kao NO2) i dima u zraku tijekom 1995-1997. godine i njihovoj povezanosti s brojem posjeta hitnim službama zbog pogoršanja simptoma u odraslih osoba oboljelih od kronične opstruktivne bolesti pluća. Analiza je provedena primjenom Poissonove regresije uz procjenu iznad-Poissonovog raspršenja i autokorelacije grešaka. Pri tom su statistički kontrolirani trend, sezonalnost i moguća "lažna" povezanost zbog utjecaja varijabli smetnje (dan u tjednu, praznici, epidemije gripe, temperatura i relativna vlaga). Posebno je analizirana povezanost broja posjeta hitnim službama s jednodnevnom koncentracijom onečišćenja zraka istog dana i svakog od tri prethodna dana, te prosječnom dvo- do četverodnevnom koncentracijom onečišćenja. Nije nađena statistički značajna povezanost ni za NO2 niti za sim. Analiza reziduala ukazala je međutim na mogući učinak praga kod NO2. Kada smo umjesto opažene srednje dnevne koncentracije NO2 uvrstitli varijablu koja je bila indikator samo onečišćenja iznad praga od 60 ľg/m3, povezanost broja posjeta hitnim službama s koncentracijom NO2 tri dana prije posjete postala je visoko statistički značajna (za porast od 10 ľg/m3 RR=1.15). Takvih je dana tijekom analiziranog trogodišnjeg razdoblja bilo svega 34.

NO2; dim; onečišćenje zraka; kronična opstruktivna bolest pluća; vremenske serije

nije evidentirano