hrvatski

Historia Translationis S. Anastasiae: kako (ne) čitati hagiografski tekst

Na primjeru zadarske legende o prijenosu relikvija sv. Anastazije autor razmatra metodološki problem pristupa srednjovjekovnim hagiografskim legendama o prijenosu (translationes). Kao središnji problem postavlja se odnos „ povijesnosti“ i „ fiktivnosti“ u raščlanjenom tekstu. Ukazujući na neadekvatnost tradicionalnog pozitivističkog pristupa, autor upućuje na mogućnosti koje pruža raščlamba pripovjednih elemenata. Istražujući podrijetlo i uporabu odabranih pripovjednih elemenata, ukazuje se na veću tekstualnu složenost i vrijednost Translatio S. Anastasiae no što je dosada bilo uočeno. Polazeći od pretpostavke o svrhovitosti teksta, autor smatra da tzv. književna „ opća mjesta“ , posuđenice i fantastični detalji nisu upotrijebljeni tek kao pripovjedni ukrasi već kao semantički ključ za otkrivanje određenih „ funkcionalnih mehanizama“ upotrijebljenih u sastavljanju legende. Time se naglašava da je Translatio S. Anastasiae, ako ne nužno „ vjerodostojan“ izvor za povijest Zadra u 9. st., vrlo dragocjen tekst za istraživanje nešto kasnijeg vremena njegova nastanka.

Legende o prijenosu, sv. Anastazija, sv. Donat, Zadar, srednji vijek

nije evidentirano