hrvatski

Što i kako s "papirima" organizacija civilnoga društva sačuvati, zaštititi, koristiti

U Hrvatskoj je registrirano oko 30.000 udruga, čemu treba nadodati neregistrirane oblike organiziranja. Dobar dio njih nema dostatna sredstva za temeljne aktivnosti, vlastite prostorije, uredsku i drugu opremu, ni jednu zaposlenu osobu, poslove obavljaju članovi u svoje slobodne vrijeme (koje praktički poklanjanju onima kojima je pomoć potreba), udruga eventualno plaća profesionalnog računovođu i web mastera, a papiri koji nastaju iz aktivnosti OCD-a smješteni su po stanovima i kućama čelnih ljudi, članova… Većini članova OCD-a uredsko je poslovanje, kao i svako „ bavljenje papirima“ strano i nepotrebna gnjavaža. No, organizacija je dužna posvetiti adekvatnu brigu svojim papirima. Obaveza očuvanja dokumenata ne proizlazi samo iz zakona, već i iz najtemeljnih načela kako Ustava Republike Hrvatske tako i statuta samih udruga: sloboda, jednakost, ravnopravnost, poštivanje prava čovjeka, vladavina prava… Za što objektivnije razumijevanje i shvaćanje naše sadašnjosti i prošlosti jednako je važno gradivo nastalo radom državnih tijela, kao i gradivo nastalo radom OCD-a. Poznajući prošlost možemo utjecati na budućnost. Dio organizacija civilnog društva u Hrvatskoj je imao, i još uvijek ima, ulogu neke vrste (neželjenog) ogledala društva u kojem živimo. Ni jedan sadašnji i budući znanstvenik i istraživač razvoja zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj, i šire, neće moći u svom radu zaobići gradivo OCD-a. Svjesna teškoća s kojima se OCD-i susreću, a kako bi im bez naknade pomogla sačuvati gradivo, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću je 2006. g. objavila prijevod publikacije „ Zapisi nevladinih organizacija, Zajedničko pamćenje, Praktičan vodič u 60 pitanja“ , i za OCD-e organizira praktične tečajeve: „ Što i kako s papirima“ . Pokazalo se kako je potrebno otići korak dalje i OCD-ima dati vrlo konkretne, pisane upute kako srediti, pohraniti i popisati gradivo. Publikacija je realizacija ove inicijative. Na temeljna pitanja što uraditi i kako postupati s gradivom OCD-a nastojali se dati praktične, jednostavne i upotrebljive odgovore, koji će pomoći od „ nepregledne hrpe papira bačene u kut“ napraviti korisno i učinkovito sredstvo ostvarivanja prava i obveza, očuvanja memorije organizacije, ali i društva u cjelini, štiteći gradivo i omogućujući našim suvremenicima i nasljednicima brzu, laku i jednostavnu uporabu dokumenata i informacija o akcijama, kampanjama, događanjima, prosvjedima, otporu nasilju, solidarnosti, aktivisticama i aktivistima… Priručnik je prvenstveno namirenjem članovima, volonterima i uposlenicima organizacija civilnog društva i aktivistima građanskih inicijativa koje je dopao zadatak „ nešto uraditi s papirima“ . Organizacije i inicijative su, sukladno zakonu, obavezne srediti svoje gradivo i popisati ga, ali žele i sačuvati tragove svojih aktivnosti za sadašnje i buduće naraštaje, kako u svrhu dokumentiranja i transparentnosti vlastitog rada, tako u svrhu znanstvenih istraživanja, i pisanje (za sada nenapisane) povijesti vremena i područja kojem pripadaju i u kojem su aktivne. Priručnik nije namijenjen profesionalcima, arhivskim djelatnicima i djelatnicima pismohrana tijela državne uprave i javne vlasti. Publikacija ne ulazi u teoriju zaštite i pohrane arhivskog gradiva, rasprave o korištenim pojmovima, načelima ili predloženim metodama. Takve rasprave, iako vrlo značajne za arhivsku teoriju i praksu, nisu cilj i svrha priručnika. Popis literature, web stranica i propisa, dan na kraju, djelatnicima OCD-a koji žele naučiti više pruža osnovno polazište za produbljivanje znanja. Ovo je praktički prvi priručnik ovakve vrste objavljen u Republici Hrvatskoj. Priručnik tvore: Predgovor ; šest poglavlja (Uvod ; Na Početku ; Sređivanje ; Opis gradiva i OCD-a ; Čuvanje i zaštita ; I na kraju) ; Pojmovnik ; Literatura, propisi, standardi i web stranice ; šest priloga ; O autorici ; O Documenti.

arhivsko gradivo; čuvanje; zaštita; korištenje; organizacije civilnog društva; ljudska prava

nije evidentirano