hrvatski

Budućnost nuklearne energije u Europi

Energija jest i ostat će jedan od ključnih globalnih problema u 21. stoljeću. Očekujući značajan porast potrošnje energije u nadolazećim godinama, pojavljuju se vrlo važna pitanja u svezi opskrbe energijom, ekonomskom konkurentnošću pojedinih energetskih izvora i pridruženom im utjecaju na okoliš. Do 2050. godine se očekuje da će broj ljudi na Zemlji dostići 9 milijardi. Nema sumnje da će ukupna potrošnja energije u tom razdoblju značajno porasti. Očekuje se da će se udvostručiti u odnosu na današnju i dostići nekih 20 milijardi tona ekvivalentne nafte. Suočene s takvim porastom potrošnje energije, države će morati tražiti nove, tehnički i ekonomski učinkovite, a u isto vrijeme ekološki prihvatljive, načine podmirivanja te potrošnje. Studija „ Buduća uloga nuklearne energije u Europi“ , koja je izrađena pod okriljem WEC-a, pokazuje da veći broj europskih zemalja pokazuje snažan interes za nuklearnom energijom kao jedan od načina rješavanja navedenih izazova. Danas je udjel proizvodnje iz nuklearnih elektrana oko 30 posto ukupne potrošnje električne energije u Europi. Nakon incidenta u Černobilu 1986. godine, mnoge su zemlje odustale od nuklearnog programa. U isto vrijeme, svi scenariji predviđaju značajan porast potrošnje energije u budućnosti, veću konkurentnost za neke izvore energije s porastom cijena energije, što će promijeniti globalnu energetsku scenu i ulogu Europe u tome. U 2005. godini regionalna grupa WEC-a za Europu je odlučila izraditi jednu studiju s ciljem razjašnjenja uvjeta koje bi nuklearna energija trebala ispuniti da bi se mogla re-integrirati u europsko tržište električne energije. Prema nalazima te studije postoji mala sumnja da će ekonomski i ekološki čimbenici biti odlučujući u definiranju uloge nuklearne energije u globalnom energetskom sektoru u nadolazećim godinama.

potrošnja energije; nuklearna energija; električna energija; ekonomika; ekološki utjecaj

nije evidentirano