Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 354805

Primjena biotehnologije i molekularne genetike u konjogojstvu


Sakač, Maja
Primjena biotehnologije i molekularne genetike u konjogojstvu 2008., diplomski rad, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek


Naslov
Primjena biotehnologije i molekularne genetike u konjogojstvu
(The Application of Biotechnology and Molecular Genetics in Horse Breeding)

Autori
Sakač, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Poljoprivredni fakultet Osijek

Mjesto
Osijek

Datum
03.03

Godina
2008

Stranica
75

Mentor
Baban, Mirjana

Ključne riječi
Biotehnologija; Molekularna genetika; Konjogojstvo
(Biotechnology; molekular genetics; horse breeding)

Sažetak
Najčešće metode u molekularnoj genetici koje se primjenjuju su: izolacija nukleinskih kiselina, lančana reakcija polimerazom – PCR, elektroforeza na gelu, molekularno genetski markeri, mitohondrijska DNA, kloniranje, southern blot, northern blot, DNA tipizacija. Dosadašnja dostignuća molekularne genetike u konjogojstvu primjenjuju se u utvrđivanju očinstva, filogenezi pasmina, genetskoj dijagnostici nasljednih bolesti, provjeri rodoslovlja konja, selekciji konja, te očuvanju konjskih genetskih resursa. Biotehnologija i molekularna genetika u konjogojstvu Republike Hrvatske primjenjuju se na autohtonim pasminama konja (hrvatski hladnokrvnjak, hrvatski posavac, međimurski konj, te na zaštićenoj pasmini - lipicancima), te kod pasmina arapskog i engleskog punokrvnjaka i haflingera. Nasljednu osnovu konja čine 64 kromosoma od kojih je 13 metacentričnih parova, 18 autocentričnih i jedan par spolnih kromosoma. DNA svakog konja, njegov genom, naslijeđen je od oba roditelja. Mitohondrijska DNA (mtDNA) kobile zajedno s 32 kromosoma od svakog roditelja kombinira se u tvorbi genoma zigote ili oplođene jajne stanice. Mitohondrijska DNA konja građena je od 16.660 baznih parova, s 64 gena, kodira 13 proteina, 22 tRNA, 2rRNA, svaka stanica sadrži 100-10.000 kopija (10-15 molekula u jednom mitohondriju). Četiri osnovne boje zastupljene kod konja (dorata, alata, vrana i siva) kontrolirane su s tri genlokusa (W, A, G, E). Najčešće genetski uvjetovane bolesti su sljedeće: x monosomija, pojava XY para spolnih kromosoma, chimeric kariotype, hiperkalcemijska periodična paraliza (engl. HYPP), letalna iščašenja patele, malformacija okcipitalno-atlanto-aksialne regije (engl. OAAM), narkolepsija, degenerativno oboljenje leđne moždine, letalni bijeli gen W, mioklonus, cerebralna bolest, hemofilija, kombinirana imunodeficijencija (CID), noćno sljepilo, mjesečno sljepilo, epitheliogenesis imperfecta, melanom, osteohondroza, neonatalna izoeritroliza. Melanom kod lipicanskih konja prenosi se genetski, a nasljedni udio u prosjeku iznosi 0, 3-0.4. Kod lipicanskih konja inbreeding nije čimbenik koji utječe na pojavu melanoma. Za sada se smatra da je povezan sa sijedošću (pojava "sive" boje) konja koja se nasljeđuje dominantno, te da je za ovu pojavu odgovoran gen na 25-om kromosomu konja. Kod nas se molekularna genetska istraživanja u konjogojstvu primjenjuju samo u manjoj mjeri i to u znanstveno istraživačke svrhe, ali će u budućnosti imati nezaobilaznu ulogu u uzgoju i selekciji konja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
079-0790466-0601 - Analiza i genetsko unapređivanje sportskih pasmina konja u Hrvatskoj (Mirjana Baban, )

Ustanove
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Autor s matičnim brojem:
Maja Gregić, (311551)