Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 354245

Uređenje starog rudnika željeza u Rudama kraj Samobora


Vrkljan, Darko; Lebegner, Josip
Uređenje starog rudnika željeza u Rudama kraj Samobora // Mineral, 12 (2008), 2; 22-24 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)


Naslov
Uređenje starog rudnika željeza u Rudama kraj Samobora
(Renovating old iron mine in Rude near Samobor)

Autori
Vrkljan, Darko ; Lebegner, Josip

Izvornik
Mineral (1331-3797) 12 (2008), 2; 22-24

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Sanacija rudnika; željezna ruda; zaštita tehničke baštine
(Recovery of mine; iron ore; protection of technical heritage)

Sažetak
Rudarenje na području Ruda ima višestoljetnu tradiciju. Pouzdani podaci o počecima rudarenja u Rudama nisu poznati. Prema nekim podacima bakrena ruda se na tom području kopala još u antičko doba. Najstariji zapisi navode vađenje bakrene ruda već 1210. godine. Prvi rudari bili su njemačkog porijekla što se uočava i danas u tipično njemačkim prezimenima stanovnika. U rudniku bakra u Rudama 1808. godine zabilježen je i prvi rudarski štrajk na teritoriju današnje Hrvatske. Eksploatacija bakrene rude obustavljena je 1851. godine. Osim nalazišta bakrene spominju se i nalazišta željezne rudače i gipsa. Godine 1850. započela je proizvodnja željezne rude (siderita). U siječnju 2006. godine grad se Samobor sa svojim nacionalnim partnerima, natjecao s Joint Projectom: Sveta Barbara u okviru Neighbourhood Programme Slovenia-Hungary-Croatia 2004-2006. Interreg III A. Projekt je prihvaćen s vrlo dobrim ocjenama (92, 5 boda od mogućih 100). Projekt obnove rudnika rađen je u suradnji s prekograničnim partnerima iz slovenskog mjesta Senovo koje također imaju bogatu rudarsku povijesnu baštinu. Sukladno ovom projektu urediti će se oko 280 m jamskih prostorija rudnika željezne rudače za obilazak posjetitelja s ulaznim dijelom za pristup rudniku. Uređenje starog rudnika željeza u Rudama kod Samobora je u Republici Hrvatskoj jedan od pionirskih pokušaja zaštite i očuvanja tehničke rudarsko-geološke baštine (rudničkih prostorija). U Hrvatskoj je tek u okviru Parka prirode Medvednica obnovljen i uređen za posjete stari rudnik srebra i olova Zrinski na Medvednici. Nažalost veliki potencijal podzemnih prostorija raških ugljenokopa dosad je nedovoljno iskorišten i valoriziran. U Hrvatskoj nema razmišljanja niti inicijativa na institucionalnom nivou (Ministarstvo kulture) o potrebi zaštite ove vrijedne kulturne tehničke baštine, pa pokušaji u ovom smislu potiču od pojedinaca entuzijasta (prof. dr.sc. Šinkovec, gosp. Josip Lebegner) ili grupice entuzijasta (kulturno umjetničko društvo "Oštrc" iz Ruda. Poteškoće za uređenje podzemnih rudarskih objekata su i u postojećoj (ustvari nepostojećoj) rudarskoj i drugoj (kulturnoj) legislativi koja ne prepoznaje mogućnost prenamjene starih rudnika u turističko-edukacijske svrhe. Uzor u ovome može nam biti susjedna Slovenija gdje zakon o rudarstvu vrlo kvalitetno prepoznaje uređenje starih rudnika kao jednu od rudarskih aktivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
195-1951825-1831 - Zaštita okoliša pri eksploataciji nemetalnih mineralnih sirovina u kršu (Darko Vrkljan, )

Ustanove
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb