Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 353707

Postaje li proučavanje europskih javnih politika 'normalna znanost'?


Petak, Zdravko
Postaje li proučavanje europskih javnih politika 'normalna znanost'? // Hrvatski politološki razgovori
Zagreb, Hrvatska, 2007. (predavanje, neobjavljeni rad, ostalo)


Naslov
Postaje li proučavanje europskih javnih politika 'normalna znanost'?
(Are the Studies of European Public Policies Becoming "Normal Science"?)

Autori
Petak, Zdravko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Hrvatski politološki razgovori

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 36-27.10.2007.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Neobjavljeni rad

Ključne riječi
Proučavanje javnih politika; europske javne politike; 'normalna znanost'
(Studies of public policies; european public policies; 'normal science')

Sažetak
U članku se razmatraju dva temeljna pitanja: prvo, utjecaj pojedinih razina vlasti i skupina aktera na javne politike EU, drugo, kakvi su efekti europeizacije – ukazuju li ishodi europskih politika na dominantno nacionalne ili sektorske razlike u njihovoj primjeni? Odgovori na spomenuta dva pitanja vode nas ka odgovoru na pitanje koje je nedavno postavio američki politolog Mark Pollack: postaje li proučavanje europskih javnih politika „ sve više obećavajuća arena za prakticiranje 'normalne znanosti'“ (H. Wallace, W. Wallace, M.A. Pollack, 2006: 35). Razmatranje spomenutih pitanja pokazuje, najprije, da je proučavanje odluka o politikama Unije postupno sve više uključivalo ne samo pristupe sa stanovišta međunarodnih odnosa, nego i komparativne politike. Jednako tako, pristupi koji su primjenjivani u proučavanju kreiranja politika (policy-making) sve više su, nakon početnog pozitivističkog opisa o podjeli nadležnosti, uključivali pristupe poput racionalnog izbora ili novog institucionalizma. U članku se tvrdi da je to dovelo do stvaranja pristupa javnog uupravljanja (governance aproach), koji europske javne politike proučavaju sa stanovišta političke zajednice koja s drugim razinama vlasti, nacionalnim i subnacionalnim, zajednički upravlja javnim dobrima. Najpoznatiji pristup s toga stanovišta je pristup 'višerazinskog upravljanja' (multi-level governance), razvijen u radovima skupina politologa oko Gary Marksa i Liesbet Hooghe (Marks, 1993 ; Hooghe, Marks, 2001). U članku se ocjenjuje da je riječ o pristupu u kojem se crta odluke o tome tko je suveren u obavljanju vlasti, pomiče ka pitanju – koja je razina upravljanja odgovorna za pribavljanje pojedine vrste dobara. U tom smislu riječ je o pristupu koji je vrlo sličan konceptu policentrizma, razvijenog u radovima bloomignstonske škole javnog izbora, Vinecenta i Elinor Ostrom. U posljednjem dijelu članaka razmatra se problem implementacije europskih politika, budući da se jednim od najvećim problem u europskome policy procesu ocjenjuje nepostojanje supranacionalnih implementacijskih struktura. U članku se ukazuje da ishodi provođenja europskih politika dovode prije svega do sektorskih, a ne nacionalnih razlika. Europeizacija pojedine politike, drugim riječima, više ovisi o vrsti politike, o tome je li riječ o politici zaštite okoliša ili socijalnoj politici, no o tome jesu li pojedine politike implementirale talijanske ili švedske administrativne strukture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
015-0152481-2477 - Hrvatski politički sustav, upravljanje i javne politike (Zdravko Petak, )

Ustanove
Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Zdravko Petak, (126985)