hrvatski

Međunarodnopravna analiza razgraničenja Republike Hrvatske i Republike Slovenije u Piranskom zaljevu

Raspadom bivše Jugoslavije 1991. godine Republika Hrvatska naslijedila je nekoliko neriješenih graničnih sporova s nekadašnjim susjednim republikama, od kojih se najsloženijim pokazao spor oko utvrđivanja kopnene i morske granice s Republikom Slovenijom u području Piranskoga zaljeva. Iako su mjerodavna međunarodnopravna pravila glede razgraničenja morskih prostora i titulusa obalnih država nad pripadajućim dijelovima mora jasna, Republika Hrvatska i Republika Slovenija u posljednjih 16 godina nisu uspjele postići kompromis oko izbora najpravičnije metode razgraničenja. Kroz prikaz relevantnih međunarodnopravnih i unutarnjepravih odredbi autorice u radu analiziraju problematiku razgraničenja teritorijalnoga mora obalnih država kojima obale leže sučelice ili lateralno, hrvatske i slovenske zahtjeve glede razgraničenja Piranskoga zaljeva i nadležnost mjerodavnih međunarodnih pravosudnih tijela, te u konačnici, upućuju na moguća rješenja ovoga složenog graničnog spora. Spor je pokazao kako geografske, političke, povijesne, gospodarske i druge značajke svaki slučaj razgraničenja čine jedinstvenim i kako u pletori dispozitivnih pravnih pravila o razgraničenju morskih prostora nije uvijek jednostavno odabrati najprikladnije rješenje.

Piranski zaljev; Republika Hrvatska; Republika Slovenija; međunarodno pravo mora; državna granica na moru; crta ekvidistance

nije evidentirano