hrvatski

Nacrt smjernica NACB za upotrebu tumorskih biljega kod karcinoma cerviksa

Među ginekološkim karcinomima u svijetu glavni uzrok smrti je karcinom cerviksa s incidencijom mnogo većom u zemljama u razvoju nego u razvijenim zemljama. Prosječna dob oboljelih od karcinoma cerviksa je 51 godina. Progresija karcinoma cervik sa jerelativno spora, od predinvazivne cervikalne intraepitelijalne neoplazije (CIN) do invazivnog karcinoma. Probiranje asimptomatskih žena redovitim Papanicolaou (PAP) testom omogućava dijagnostiku liječivih predinvazivnih ozljeda. U razvijenim zemljama u većinislučajeva karcinom cerviksa se javlja u žena koje nisu imale redovito probiranje PAP testom. Budući da u zemljama u razvoju probiranje nije lako dostupno, u većine žena se nalazi uznapredovala bolest koja se već možda proširila u mjehur, rektum, živce zdjelice i kosti. Nenormalno vaginalno krvarenje je najčeš ćisimptom i uključuje postkoitalno, intermenstrualno ili postmenopauzalno krvarenje. Veliki tumori mogu dovesti dova ginalnog iscjetka. U uznapredovalim slučajevima se može javiti bol u zdje lici, simptomi pritiska na crijeva ili mjehur, te povremeno istjecanje mokra će ili stolice izvagine. PAP test se rabi za probiranje asimptomat skih žena na karcinom cerviksa. Pokazalo se kako ova pretraga smanjuje incidenciju i smrtnost od ove malignosti u za padnim zemljama. Predmaligne CIN ozljede mogu se otkriti i liječiti elek trokirurškom ekscizijom, kriokirurgijom, CO2 laserom ili histerektomijom. Općenito je prihvaćeno da suspecifični visokorizični tipovi humanog papiloma virusa (HPV) uzročno uključeni u patogenezu karcinoma cerviksa. Smatra se kako testiranje na HPV može po boljšati učinkovitost probiranja na karcinom cerviksa. Približno 85% karcinoma cerviksa je karcinom skvamoznih stanica. Ostali histološki tipovi koji se najčešće nalaze su adenokarcinom (oko 10– 15%) i adenoskvamozni karcinom (oko 3%). Planiranje terapije u bolesnica s karcinomom cerviksa prven stveno ovisi o kliničkom stadijubolesti, obično prema kriterijima stupnjevanja FIGO (engl. International Federation of Obstetrics and Gynecology). U ovom radu prikazane su nove smjernice “ National Academy of Clinical Biochemistry“ za upotrebu tumorskih biljega u tkivu i serumu kod karcinoma cerviksa. Također su prikazani sažeci smjernica o ovoj temi što su ih objavile druge stručne skupine. Trenutno dostupni biljezi karcinoma cerviksa su: SCC - antigen karcinoma skvamozne (ljuskaste) stanice, CA 125 - ugljikohidratni antigen 125, CEA - karcinoembrionalni antigen, TPA - tkivni polipeptidni antigen, TPS - tkivni polipeptidni specifični antigen, te Cyfra 21-1 - citokeratinski fragment 21-1. U radu je prikazan kritički osvrt za korištenje pojedinih tumorskih biljega, faza razvoja te snaga dokaza.

tumorski biljeg; karcinoma cerviksa; SCC; CA 125; CEA; TPS; Cyfra 21-1

nije evidentirano