hrvatski

Sociologija prava: uvod i izvorišne osnove

Pravnici koji su zaokupljeni pravosuđem, tj. suci i odvjetnici, pa čak i pravnici u upravi i gospodarstvu koji pripremaju pravne odluke vodeći računa da bi mogle biti predmetom sudske ocjene, moraju – barem u nekoj fazi svog djelovanja - poimati pravo analitički i normativno, tj. kao osobitu misaonu tvorbu oblikovanu jezikom (ili kao jezičnu tvorbu osobitog značenja), čija se osobitost sastoji u tom da je preskriptivna a racionalna ; no prije ili kasnije dolaze do toga da postoji iskustvena strana prava koja je socijalna, tj. snažno obilježena međuljudskim djelovanjem, a zanima i druge struke, prvenstveno sociologe, o kojoj su oni stekli važne spoznaje, mnoge neposredno važne za pravo koje stvaraju ili provode sudovi. Rukopis je usredotočen na analize te - iskustvene i soci jalne - strane prava, i to prvenstveno od strane sociologa, u okviru teorijske sociologije, no također, naročito u dijelu I.te u dijelu II.6., od brojnih važnih pravnika raznorodnih pravnoteorijskih pravaca, uz sasvim sažete upute na teorijski kontekst njihovih poimanja, dakle, usredotočen je na, ukratko, socijalne teorije prava. Pritom su mu prvotni predmet istraživanja same te teorije, a drugotni opće značajke prava kao iskustvene i socijalne pojave, naime, pravna kultura, djelotvornost prava i pravni poredak kao socijalni sistem, no i opet pretežno kako su shvaćene od drugih autora. Rukopis ne ulazi u dvije vrste predmeta, naime, s jedne strane, odnos pravnoteorijskih i sociologijskih poimanja prava (npr. Jellinekovo i potom Weberovo shvaćanje da se jedna te ista pojava tumačena s različitih stajališta jednom doima kao pravo a drugi put kao privreda, društvo, država ili sl. ; Kelsenovu kritiku Weberovoga navodno ne-normatrivnog poimanja prava ; Tamanahinu analizu Hartovog unutrašnjeg stajališta i prihvaćanje u osnovi Weberovoga sociologijskog poimanja prava kao poretka zajamčenog monopolom prinude) ; a s druge u probleme i razultate sociologijskih empirijskih istraživanja posebnih pravnih institucija i procesa, npr. pravnih profesija, pristupa pravosuđu ili sudačkog odlučivanja. Upravo po tom što je zaokupljen socijalnim teorijama prava, rukopis pripada ne samo sociologiji prava, odnosno sociologiji, nego i , barem dijelom, teoriji prava i države, odnosno pravnoj znanosti.

sociologija prava; teorija prava i države

Rad je predviđen prijavom projekta "Pravni sistem: temeljni problemi" tč.9.5.1. natuknica "Vrban: Uvod u sociologiju prava (priprema)" te je, godinu dana ranije nego što je planirano, objavljen u 2006., tj. u prvoj godini u kojoj je po odluci MZOS projekt trebao biti podupiran od MZOS, ali nije, pa stoga Hrvatska znanstvena bibliografija ne može pripisati rad projektu "Pravni sistem". Rad nije iskazan kao rezultat niti na jednome drugom projektu podupiranom od MZOŠ u 2002.-06.