Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Politički značaj relativne deprivacije u hrvatskom (post)tranzicijskom kontekstu (CROSBI ID 538391)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Rihtar Stanko ; Lamza Posavec, Vesna Politički značaj relativne deprivacije u hrvatskom (post)tranzicijskom kontekstu // Annales Pilar 2008.: Hrvatski kapitalizam i socijalna integracija / Čengić, Drago (ur.). Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2008. str. 23-24

Podaci o odgovornosti

Rihtar Stanko ; Lamza Posavec, Vesna

hrvatski

Politički značaj relativne deprivacije u hrvatskom (post)tranzicijskom kontekstu

U Hrvatskoj je devedesetih godina došlo do intenzivnijeg socijalnog raslojavanja uzrokovanog privatizacijom. Raslojavanju su pridonijele i ratne okolnosti, posebice stoga što su njiima pojedine regije bile različito pogođene. Iako je u hrvatskoj javnosti kontinuirano prisutno, najčešće moralno, osuđivanje (nepravednog) načina na koji je privatizacija provedena, pitanje je kolike je i kakve političke posljedice polučilo spomenuto raslojavanje, i to baš zbog toga što se ono djelomice odvijalo u ratnom kontekstu. Naime, kako su prvi put pokazala sociološka istraživanja nakon 2. svjetskog rata, objektivno nizak socioekonomski status ili apsoultna deprivacija ne mora imati značajne političke posljedice, znatno veću ulogu može igrati tzv. relativna deprivacija. Inicijalno sociološki, koncept relativne deprivacije podrobnije je razrađen u okviru socijalne psihologije. Prema teoriji, zadovoljstvo vlastitim socioekonomskim statusom ne ovisi samo o njegovoj apsolutnoj razini, nego i o razlici u odnosu na aspiracije. Razina aspiracija pritom je određena temporalnim i socijalnim usporedbama, i to prema subjektivno relevantnim referentima. U okviru teorije posebno je važno razlikovanje individualne i kolektivne (grupne) relativne deprivacije. Naime, zbog atribucija njezinih uzroka, individualna deprivacija, bez perciprane depriviranosti grupe ili sloja kojem se pripada, ne bi trebala imati značajnijih političkih posljedica. Budući da potencijalno velika politička uloga relativne deprivacije u (post)tranzicijskom i poratnom hrvatskom društvu nije podrobnije ispitivana, empirijskim smo istraživanjem provjerili zastupljenost pojedinih tipova relativne deprivacije u populaciji i relevantnost spomenutih tipova s obzirom na moguće politički relevantne reakcije. U tom je kontekstu posebno provjereno ono što se u ispitivanjima relativne deprivacije često zanemaruje, a to je uloga atribucija uzroka deprivacije u kontekstu njezinih mogućih posljedica.

relativna deprivacija; tranzicija; regionalne razlike

nije evidentirano

engleski

Political Significance of Relative Deprivation in the Croatian (Post)Transitional Context

nije evidentirano

relative deprivation; transition; regional differences

nije evidentirano

Podaci o prilogu

23-24.

2008.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Annales Pilar 2008.: Hrvatski kapitalizam i socijalna integracija

Čengić, Drago

Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Podaci o skupu

Annales Pilar 2008. Hrvatski kapitalizam i socijalna integracija

pozvano predavanje

24.04.2008-24.04.2008

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Sociologija, Psihologija