hrvatski

Utjecaj ishrane secerne repe na prinos i kakvocu korijena

Zelimo li ostvariti optimalnu gnojidbu trebamo uvaziti, pored tehnicko - ekonomskih razloga, prije svega i zahtjeve šecerne repe u ishrani, kao i stanje hraniva u tlu. Danas postoje pouzdane metode za odredivanje razine pristupacnih elemenata u tlu. U radu za odredivanje zaliha hraniva korištena je EUF metoda. Pokusi su imali za cilj ispitati mogucnost odredivanja gnojidbe na razlicitim tipovima tala korištenjem EUF metode pri redovnoj gnojidbi šecerne repe, meliorativnoj gnojidbi, te korištenje podataka analize za korekcije u vegetaciji folijarnom gnojidbom. Istrazivanja su provedena u 1996. i 1997.g. i bila su vezana uz: 1. gnojidbu sa N, P, K i Ca na tri lokaliteta (Cepin, Široko Polje i Virovitica), 2. folijarnu gnojidbu Mg na 7 lokaliteta. Prije odredivanja gnojidbe u jesen su uzeti uzorci tla 0 - 90 cm u slojevima od po 30 cm i odredene su kolicine pristupacnih elemenata. Radi tocne gnojidbe dušikom uzimanje uzoraka je ponovljeno prije proljetne gnojidbe, te radi utvrdivanja pristupacnog dušika ponovo pocetkom lipnja. U gnojidbenim pokusima prve grupe na svakom lokalitetu postavljene su tri varijante s tim da je prva varijanta bila kontrola i predstavljala je uobicajenu gnojidbu šecerne repe doticnog podrucja. Druga je odredena prema zahtjevima hraniva, a u cilju što egzaktnije gnojidbe šecerne repe te primjenjene kolicine gnojiva nisu za sve lokalitete iste. Treca varijanta zavisila je od karakteristika tla pa je imala donekle ulogu meliorativne gnojidbe. U tu svrhu na lokalitetu Široko Polje vršena je kalcijizacija i povecana gnojidba kalijem, u Virovitici varirala je kolicina kalija i vrsta gnojiva, a u Osijeku pored K oblik i vrijeme dodavanja dušika. Tijekom vegetacije u tri roka (pocetak i kraj najveceg porasta lista, te kraj vegetacije) pracen je porast suhe tvari, K, Na, Ca, Mg, P i N. Radi mogucnosti pracenja jesenskog porasta i sazrijevanja repe pokusi su vadeni u tri roka. Pokusi sa magnezijem imali su dvije varijante - kontrolu i tretirano, a postavljeni su na tlima slabo i dobro opskrbljenim ovim elementom. Dodavanje magnezija izvršeno je za sve lokalitete jednako u vegetaciji sa 5 % -tnom otopinom MgSO4.7 H2O (400 l/ha) u dva navrata. Prvo tretiranje izvršeno je pred zatvaranje redova, a drugo 15 dana nakon prvog. U pokusima sa N, P, K, Ca gnojidbom, statisticki opravdanom najveci prinos šecera u 1997. godini ostvaren je na sva tri lokaliteta sa varijantom 2 i to od 9,09 t/ha (Široko Polje) do 10,83 t/ha (Virovitica). Pokusi sa folijarnim dodavanjem magnezija pokazali su pozitivan utjecaj ove mjere na kvalitet korijena šecerne repe. Digestija je ovom gnojidbom u 1997. godini prosjecno povecana za 0,26 %. Dobiveni podaci daju nam mogucnost zakljuciti da gnojidba prema analizi tla omogucuje korekciju uobicajene gnojidbe te dovodi do povecanja prinosa i kakvoce proizvedenog korijena.

secerna repa; analiza tla; EUF metoda; gnojidba

nije evidentirano