hrvatski

OCJENA MOGUĆNOSTI POJAVE LIKVEFAKCIJE I DEFINIRANJE OSNOVE ZA LIKVEFAKCIJSKO ZONIRANJE NA TERITORIJU REPUBLIKE HRVATSKE

Za razliku od predviđanja epicentra i trenutka pojave potresa, ponašanje tla i štete na površini mogu se predvidjeti ukoliko se poznaju geološke i geotehničke karakteristike tla kao i (povijesna) seizmičnost područja. Prenošenjem ovih čimbenika na kartu dobiva se karta seizmičkog zoniranja, odnosno karta seizmičkog hazarda, koja se nadalje može koristiti kao čimbenik za kreiranje politike projektiranja i izgradnje, te za izradu planova u slučaju nužde (Levson, et al., 1998). Moguća primjena ovih karata je raznolika i uključuje: 1. prepoznavanje geološki "ranjivih" područja s objektima od kritične važnosti ; 2. odabir odgovarajućih lokacija za nove objekte ; 3. davanje prednosti programu za unaprijeđivanje gradnje prema kriteriju seizmičnosti ; 4. prepoznavanje područja visokog rizika koja zahtijevaju posebna ispitivanja ili restriktivnu gradnju/razvoj ; 5. procjenu visine iznosa za osiguranje imovine ; 6. procjenu rizika ; 7. ustanovljavanje strožih zahtjeva za gradnju gdje je to potrebno. Hrvatska je zemlja s dugom poviješću seizmičke aktivnosti koja se ne može zanemariti. Godine 1880. Zagreb je pogodio potres (procijenjene) magnitude 6, 3 uz koji se veže nekoliko dobro dokumentiranih pojava likvefakcije. Seizmički aktivne zone u Hrvatskoj su: zagrebačko područje, jadranska obala i dio Slavonije. Seizmičko zoniranje nekog manjeg područja bez sumnje predstavlja opsežan zadatak, a zoniranje cijele države naoko nemoguć posao. Razlozi za provođenje ovakvog projekta svejedno postoje i to su značajniji što je veća seizmička aktivnost neke zemlje. Jedan od razloga za seizmičko zoniranje Hrvatske svakako je integracija u Europsku uniju koja, u okviru normizacije prema Eurokodu, između ostalog predviđa i traži od svake članice zoniranje prema geohazardima i izradu pripadajućih zonacijskih karata. Između ostalog, predviđeno je i zoniranje prema hazardu likvefakcije. Daleko važniji razlog je omogućavanje sigurnog projektiranja i gradnje koji se olakšavaju uporabom već razrađenih procedura procjene seizmičkog rizika nekog područja, odnosno karata seizmičkog zoniranja. Likvefakcija, kao potresom izazvan proces hidrauličkog sloma tla izgrađenog od saturiranih, nekoherentnih materijala, za posljedicu može imati rušenje, tonjenje ili naginjanje objekata, pokretanje klizišta ili uzgonom izazvano iznošenje ukopanih objekata na površinu. Procjena mogućnosti pojave likvefakcije i postavljanje osnove za likvefakcijsko zoniranje u Republici Hrvatskoj tek je prvi korak u velikom i složenom projektu seizmičkog zoniranja. U disertaciji je proveden prvi pristup procjene mogućnosti pojave likvefakcije na području Zagreba, odnosno mikrolokacije šljunčare "Abesinija". Osnova za likvefakcijsko zoniranje postavljena je prema Eurokodu 8, Priručniku za zonaciju prema seizmičkim geotehničkim hazardima te radovima Monahana i ostalih, s lokalnim osobinama materijala tla uzetim u obzir. Na razini Zagreba, određivanje potencijala likvefakcije provedeno je, prema Priručniku za zonaciju seizmičkih geotehničkih hazarda, u skladu s prvim stupnjem ? općeg ili generalnog zoniranja. Kriteriji za procjenu potencijala bili su geološki, geomorfološki, stratigrafski, hidrogeološki i seizmološki. Rezultat je preliminarna kvalitativna prognostička karta seizmičkog zoniranja područja Zagreba. Na razini mikrolokacije, određivanje potencijala likvefakcije provedeno je u skladu s drugim i trećim stupnjem zoniranja prema priručniku, na osnovi terenskih istraživačkih radova i podatka o apsolutnoj starosti fosilnog drveta nađenog na lokaciji, prema proceduri Yaud-a i ostalih. Proračun je proveden uz pomoć modificiranog računalnog programa PROLIQ2, na podacima unesenim u elektroničku bazu podataka izrađenu posebno u ovu svrhu, a rezultati su prikazani kvalitativnom prognostičkom kartom seizmičke mikrozonacije šljunčare "Abesinija". Podaci nužni za pristupanje zoniranju nabavljani su iz više različitih izvora, s obzirom da ne postoji jedinstvena arhiva ili baza podataka koja bi objedinjavala sve geotehničke elaborate i druga izvješća o geološkim i geotehničkim ispitivanjima terena na području grada Zagreba. Tijekom rada pojavila se ideja o nužnom ponovnom pokretanju Geotehničkog katastra. Osim što bi se posao seizmičkog zoniranja uvelike olakšao, postojanje baze podataka/arhiva elaborata olakšalo bi i niz drugih poslova vezanih uz geotehničku, geološku, građevinsku i druge struke, koji se planiraju ili izvode na razini Grada. Osim navedenog, u svrhu izrade zonacijskih karata razvijeni su modeli toka rijeke Save, model taloženja materijala donesenog rijekom Savom te model savskog meandra. Za potrebe rada određena je apsolutna starost uzoraka fosilnog drveta s dvije lokacije na području Zagreba, metodom 14C. Uz podatak o apsolutnoj starosti drveta na lokaciji šljunčare "Abesinija" i još dva uzorka s drugih lokacija, koji su trenutno u procesu obrade, a uzeti su također u okviru rada na disertaciji, oni predstavljaju jedina ispitivanja ove vrste provedena na području Zagreba u svrhu određivanja apsolutne starosti savskih taložina.

potencijal likvefakcije; seizmičko zoniranje; karte zoniranja; Eurokod; geološki modeli; apsolutna starost

Disertacija je rađena u suradnji s Dr. sc. Patrick A. Monahan, Monahan Petroleum Consulting, Canada.