Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 350983

Latinski Dijalozi pape Grgura Velikoga u hrvatskoj književnosti srednjega vijeka


Petrović, Ivanka
Latinski Dijalozi pape Grgura Velikoga u hrvatskoj književnosti srednjega vijeka // Thesaurus Archigymnasii. Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu, 1607.-2007. / Koprek, Ivan ; Dukat, Anđelka ; Funduk, Milana (ur.).
Zagreb: Klasična gimnazija u Zagrebu, 2007. str. 299-303


Naslov
Latinski Dijalozi pape Grgura Velikoga u hrvatskoj književnosti srednjega vijeka
(The Latin "Dialogues" of the Pope Gregory the Great in the Croatian Literature of the Middle Ages)

Autori
Petrović, Ivanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Thesaurus Archigymnasii. Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu, 1607.-2007.

Urednik/ci
Koprek, Ivan ; Dukat, Anđelka ; Funduk, Milana

Izdavač
Klasična gimnazija u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
299-303

ISBN
978-953-95772-0-7

Ključne riječi
"Dijalozi" pape Grgura Velikoga; hrvatska književnost srednjega vijeka
(The "Dialogues" of the Pope Gregory the Great; Croatian Literature of the Middle Ages)

Sažetak
U radu se govori o monaškoj hagiografiji, najprije, o glavnim djelima biografske hagiografske literature istočnih Otaca, svetih monaha, anahoreta i asketa, „ očeva pustinjaštva“ , koji su živjeli u pustinjama Egipta, Sirije i Palestine, i o kojima su, počevši od 4. st., hagiografi u grčkoj i orijentalnim književnostima ispisali brojne i iznimne tekstove. Duh toga orijentalnoga monaštva i ugled istočnih asketa već je u 4. st. počeo osvajati i zapadni svijet, pa je tijekom 5. i 6. st. kult svetih monaha i biskupa doživio velik procvat u Galiji i Italiji. Dok u Galiji Venancije Fortunat u dr. pol. 6. st. piše životopise zapadnih asketa, a Grégoire de Tours (oko 540.-594.) svoja hagiografska djela o galskim Ocima, u Italiji papa Grgur Veliki (590.-604.) u posljednjem desetljeću 6. st. sastavlja svoje "Dijaloge", veliku hagiografsku zbirku monaške biografske literature italskih Otaca. Latinski "Dijalozi" pape Grgura Velikoga ("Gregorii Magni Dialogi" ; "Gregorii Magni Dialogorum libri IV de vita et miraculis Patrum Italicorum") značajno su obilježili hrvatsku, latinsku i vernakularnu, književnost srednjega vijeka. Hrvatski "Dijalozi Grgura Velikoga" do sada su bili poznati po latiničnom rukopisu iz 1513. g. Sada su identificirana i opisana dva hrvatska latinska rukopisa "Dijalogâ": jedan mali fragment rukopisa, pisan okruglim beneventanskim pismom u 11./12. st., te cjelovit rukopis "Dijalogâ", ispisan goticom u 14. st. Vrlo je značajno da su konačno otkriveni i tekstovi Grgurovih "Dijalogâ" u hrvatskoj glagoljskoj književnosti, prevedeni prema latinskim i talijanskim izvorima u 14. i 15. st., jer se do sada smatralo da glagoljaši nisu uopće prevodili to djelo. Latinični kodeks iz 1513. g. sadrži sve četiri knjige gregorijanskih "Dijaloga", prevedene s jedne verzije talijanskoga "volgarizzamenta" dominikanca Domenica Cavalke (oko 1270.-1342.), poznatoga toskanskoga prevoditelja latinskih djela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
090-0900998-0994 - Hrvatska i europska književnost srednjega vijeka (Ivanka Petrović, )

Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivanka Petrović, (37014)